Na zemlji postoji pet tzv. plavih zona u kojima žive najdugovječniji ljudi, a to su: grčki otok Ikarija, japanski otok Okinawa, kalifornijski grad Loma Linda, poluotok Nicoya u Kostarici i talijanski otok Sardinija. Tu obitava veliki postotak ljudi koji je stariji od 100 godina i oni koji su ostarjeli bez da su imali zdravstvene probleme vezane za starenje, piše portal Blue Zones.
POGLEDAJTE VIDEO: U Hrvatskoj je svako treće kućanstvo samačko! 'Ljubav se ne smije forsirati, dođe sama od sebe'
U knjizi "Blue Zones Kitchen" autor Dan Buettner otkrio je način prehrane koji imaju najdugovječniji ljudi na svijetu koji nisu pretili niti obolijevaju od raka, kardiovaskularnih bolesti itd. Većina stanovnika plavih zona ima lak pristup voću i povrću lokalnog porijekla koje je uglavnom bez pesticida i organski uzgojeno.
Evo što biste trebali jesti kako biste možda i vi živjeli 100 godina!
Smanjite konzumaciju mesa
Ograničite životinjske bjelančevine u svojoj prehrani na ne više od jedne male porcije dnevno. Dajte prednost grahu, zelenom lisnatom povrću, slatkom krumpiru, voću, orašastim plodovima i sjemenkama. I cjelovite žitarice su u redu. Dok ljudi u četiri od pet plavih zona konzumiraju meso, oni to čine štedljivo, koristeći ga kao hranu za slavlje, mali prilog ili način da daju okus jelima.
U plavim zonama ljudi jedu raznoliko sezonsko povrće te ga ukisele ili osuše kako bi u njemu uživali izvan sezone. Najbolja od najboljih namirnica za dugovječnost u prehrani je lisnato povrće kao što su špinat, kelj, blitva, raštika itd.
Umjesto vitamina ili drugih dodataka, stanovnici plavih zona dobivaju sve što im je potrebno iz cjelovite hrane bogate hranjivim tvarima i vlaknima.
U Ikariji više od 75 vrsta jestivog povrća raste poput korova, a mnogi od njih sadrži deset puta više polifenola nego u crnom vinu. Studije su otkrile da su sredovječni ljudi koji su konzumirali ekvivalent šalice kuhanog zelja dnevno imali upola manju vjerojatnost da će umrijeti u sljedeće četiri godine od onih koji nisu jeli zelje.
Mnoga ulja potječu iz biljaka i sva su poželjnija od masti životinjskog podrijetla. Maslinovo ulje se najčešće koristi u prehrani plavih zona, a znanstveni dokazi pokazuju da konzumacija maslinova ulja povećava dobar kolesterol i snižava loš kolesterol.
Kod sredovječnih ljudi konzumacija otprilike šest žlica maslinova ulja dnevno smanjuje rizik od smrti na pola. U kombinaciji sa sezonskim voćem i povrćem, cjelovite žitarice i grah dominiraju u prehrani u plavim zonama tijekom cijele godine.
Jedite do 85 grama ribe dnevno
Odaberite ribu kojoj ne prijeti pretjerani izlov. Jedna studija, koja je pratila 96.000 Amerikanaca od 2002. godine, otkrila je da ljudi koji su živjeli najduže nisu bili vegani ili mesojedi. Bili su "pesko-vegetarijanci" ili peskatarci, tj. ljudi koji jedu biljnu prehranu uključujući male porcije ribe do jednom dnevno. U prehrani u plavim zonama riba je uobičajeni dio obroka te se jede u prosjeku dva do tri puta tjedno.
Odaberite ribu kojoj ne prijeti pretjerani izlov.
U plavim zonama, u većini slučajeva, riba koja se jede je mala, relativno jeftina, poput sardina, inćuna i bakalara te nije izložena visokim razinama žive ili drugim kemikalijama poput PCB-a.
Smanjite konzumaciju mliječnih proizvoda
Smanjite konzumaciju kravljeg mlijeka i mliječnih proizvoda kao što su sir, vrhnje i maslac. Ljudi koji žive u plavim zonama kalcij i proteine, koji se inače dobivaju konzumacijom mlijeka, crpe iz biljnih izvora. Jedna šalica kuhanog kelja ili dvije trećine šalice tofua, primjerice, osigurava isto toliko bioraspoloživog kalcija kao i šalica mlijeka.
U prehrani plavih zona konzumiraju se male količine proizvoda od ovčjeg ili kozjeg mlijeka. Punomasni, prirodno fermentirani jogurt bez dodanih šećera konzumira se nekoliko puta tjedno. Proizvodi od kozjeg i ovčjeg mlijeka zauzimaju istaknuto mjesto u tradicionalnim jelovnicima Ikarija i Sardinije.
Grah je kamen temeljac prehrane
Ljudi u plavim zonama jaja jedu u prosjeku dva do četiri puta tjedno i to kao prilog uz veću porciju cjelovitih žitarica ili drugih biljnih namirnica. Grah je kamen temeljac prehrane u plavim zonama, gdje se jede barem pola šalice kuhanog graha dnevno.
Također, stogodišnjaci obično jedu slatkiše samo tijekom slavlja. Njihova hrana nema dodanog šećera, a čaj obično zaslađuju medom. Kad bi se to sagledalo u količini šećera, to iznosi sedam žličica šećera dnevno.
Ako želite biti zdravi i živjeti dugo poput ljudi u plavim zonama, jedite dvije šake orašastih plodova dnevno te obični kruh zamijenite kruhom od kiselog tijesta ili onim integralnim.
Ljudi koji žive u plavim zonama ne bacaju žumanjak da bi napravili omlet od bjelanjaka, niti cijede mast iz svog jogurta, niti cijede sok od pulpe bogate vlaknima iz svog voća. Također, ne obogaćuju niti dodaju dodatne sastojke kako bi promijenili nutritivni profil svoje hrane.
Umjesto vitamina ili drugih dodataka, dobivaju sve što im je potrebno iz cjelovite hrane bogate hranjivim tvarima i vlaknima. A kada pripremaju jela, ona obično sadrže pola tuceta sastojaka, jednostavno pomiješanih zajedno.
