Za dobre bakterije ste sigurno čuli, ali pod drugim nazivom - probiotici. Zahvaljujući ovim bakterijama, organizam može normalno probaviti hranu koju jedete, a također i zaustavljaju rast i širenje loših bakterija. Osim toga, njihova glavna uloga je održavanje crijevne mikroflore u ravnoteži.
Dobre bakterije ne rade samo to, one su tu i da:
- sudjeluju u stvaranju vitamina
- štite crijevnu sluznicu
- podupiru funkciju imunološkog sustava
- olakšavaju probavu osobama osjetljivima na laktozu
- pozitivno utječu na iskorištavanje minerala u tijelu
- doprinose većoj gustoći kose
- djeluju preventivno protiv razvoja raka
- ublažavaju nuspojave kemoterapije
S obzirom na sve koristi koje imaju, trebali bi pripaziti i na redovnu konzumaciju hrane bogate probioticima. Ako ne znate gdje krenuti, istražili smo kako unijeti dobre bakterije kroz hranu.
Koje su dobre bakterije?
Kad vidite proizvode koji su bogati probioticima, to obično znači da sadrže dvije bakterije - bakterije roda Lactobacillus i Bifidobacterium.
Laktobacili su, kako im i samo ime kaže, bakterije mliječne kiseline koje ćete najčešće naći u mliječnim proizvodima poput kefira ili jogurta. Njihov naziv dolazi iz kombinacije lakto, što znači mliječno i bacili, odnosno bakterije.
Bifidobakterije su među najpoznatijim bakterijama u našem organizmu, no nije ih lako pronaći u hrani. Najčešće se nalaze u formulama za bebe i suplementima prehrani. Bebama je posebno bitno uzimati probiotike na ovaj način jer im pomažu razviti crijevnu floru.
Kako unijeti dobre bakterije?
Kada kroz život jedemo zdrave i neprerađene proizvode, poput voća, povrća, mliječnih proizvoda i sličnog, unosimo i dobre bakterije. Te bakterije nam se onda "nasele" u crijeva i stvaraju pogodnu mikrofloru. Ovo je posebno bitno za periode vremena tijekom i nakon konzumacije antibiotika, s obzirom na to da oni narušavaju balans u crijevima. Srećom, dobrih baterija ima u hrani koju možete konzumirati svaki dan.
Jogurt
Jogurt nastaje fermentacijom mlijeka s pomoću specifičnih kultura bakterija, najčešće Lactobacillus bulgaricus i Streptococcus thermophilus. Tijekom fermentacije bakterije razgrađuju laktozu u mliječnu kiselinu, što daje jogurtu karakterističan okus i teksturu. Te korisne bakterije ostaju žive u proizvodu i blagotvorno djeluju na crijevnu floru.
Kefir
Kefir se dobiva fermentacijom mlijeka s pomoću kefirnih zrnaca, koja sadrže simbiotsku zajednicu bakterija i kvasaca. Ovaj proces stvara napitak bogat probioticima, uključujući razne vrste laktobacila, bifidobakterija i kvasaca. Kefir često sadrži više različitih sojeva korisnih mikroorganizama nego jogurt.
Svježi sir
Svježi sir nastaje zgrušavanjem mlijeka s pomoću mliječne kiseline, često uz dodatak bakterijskih kultura. Iako se tijekom proizvodnje neki mikroorganizmi gube ispiranjem sirutke, svježi sir i dalje može sadržavati korisne bakterije, osobito ako je fermentiran s probiotičkim kulturama. Neki proizvođači dodatno obogaćuju svježi sir probioticima.
Kombucha
Kombucha je fermentirani čaj koji se proizvodi s pomoću SCOBY-a (simbiotske kulture bakterija i kvasaca). Tijekom fermentacije kvasci pretvaraju šećere u alkohol, a bakterije dalje pretvaraju alkohol u organske kiseline i korisne bakterije. Dobiveni napitak sadrži razne probiotičke sojeve, uključujući vrste Acetobacter i Lactobacillus.
Miso
Miso je fermentirana pasta od soje (ponekad i riže ili ječma), a fermentaciju pokreću gljivice Aspergillus oryzae, uz pomoć bakterija mliječne kiseline. Tijekom mjeseci fermentacije razvijaju se brojni korisni mikroorganizmi koji pridonose probavnom zdravlju. Tradicionalni miso zadržava žive bakterije ako se ne zagrijava prije konzumacije.
Tempeh
Tempeh je fermentirani proizvod od soje, porijeklom iz Indonezije, koji se proizvodi s pomoću gljivice Rhizopus oligosporus. Tijekom fermentacije soja se razgrađuje, a proizvod postaje bogat korisnim mikroorganizmima i lakše probavljiv. Iako se tempeh najčešće termički obrađuje prije jela, svježi tempeh sadrži aktivne kulture.
Kimchi
Kimchi je tradicionalno korejsko jelo od fermentiranog povrća, najčešće kupusa i rotkve, uz dodatak soli, češnjaka, đumbira i čili papričica. Fermentaciju pokreću prirodno prisutne bakterije mliječne kiseline, poput Lactobacillus kimchii. One se razmnožavaju tijekom fermentacije i čine kimchi bogatim izvorom probiotika.
Kiseli kupus
Kiseli kupus nastaje prirodnom fermentacijom svježeg kupusa uz dodatak soli, bez dodavanja starter kultura. Sol omogućuje korisnim bakterijama mliječne kiseline, poput Lactobacillusa, da prevladaju i razviju se. Fermentacija traje više dana, a rezultat je kupus pun korisnih bakterija koje podržavaju zdravlje crijeva.
POGLEDAJTE GALERIJU
POGLEDAJTE VIDEO: 'Tajna formula' za spas vida? Zvuči kao SF, ali znanstvenici su ovo već ubrizgavali u oči miševima
