Kako je rođen neboder koji doslovno para oblake? Priča je započela vizijom vladara Dubaija

Priča o Burj Khalifi započinje vizijom vladara Dubaija, šeika Mohammeda bin Rashida Al Maktouma, i nekretninskog developera Emaar Properties. Cilj je bio stvoriti zgradu koja ne samo da će biti najviša na svijetu, već i postaviti Dubai na globalnu kartu kao središte inovacija, luksuza i turizma, diverzificirajući ekonomiju ovisnu o nafti.

Zadatak projektiranja povjeren je renomiranoj američkoj arhitektonskoj tvrtki Skidmore, Owings & Merrill (SOM), s Adrianom Smithom kao glavnim arhitektom. Inspiracija za dizajn pronađena je u regionalnom pustinjskom cvijetu Hymenocallis i tradicionalnoj islamskoj arhitekturi. Razvijen je tlocrt u obliku slova "Y" s tri krila koja se spiralno sužavaju prema vrhu.

Ovaj dizajn nije bio samo estetski privlačan, već je ključan za strukturalnu stabilnost i smanjenje utjecaja jakih vjetrova na ekstremnim visinama.

Izgradnja strukture visoke preko 800 metara zahtijevala je pomicanje granica inženjerstva, počevši od samih temelja.

Kako bi se osigurala stabilnost masivne građevine, izabrana je kombinacija temeljne ploče i dubokih pilona. Čak 192 armiranobetonska pilona, promjera 1.5 metara svaki, ukopana su na dubinu veću od 50 metara ispod površine, dosežući čvršće slojeve tla.

Samo za temelje utrošeno je oko 45.000 kubičnih metara betona visoke gustoće, što odgovara volumenu 18 olimpijskih bazena. Zbog blizine obale i korozivnih podzemnih voda, korištena je posebna mješavina betona uz katodni sustav zaštite.

Ikonični Y-oblik nije samo dizajnerski hir; on je osnova "buttressed core" sustava – centralne šesterokutne betonske jezgre poduprte s tri krila koja djeluju kao potpornji. Ovaj sustav osigurava iznimnu torzijsku otpornost i stabilnost protiv vjetra.

Do visine od 586 metara, primarna struktura izgrađena je od armiranog betona, dok je za gornje sekcije i toranj korišten lakši konstrukcijski čelik. Ukupno je ugrađeno preko 330.000 kubičnih metara betona i oko 55.000 tona čelične armature.

Izgradnja Burj Khalife, započeta u siječnju 2004., bila je suočena s jedinstvenim izazovima. Dva ključna pitanja bila su kako pumpati beton na rekordne visine i kako osigurati rad dizalica u ekstremnim uvjetima.

Inženjeri su morali savladati problem dopreme betona na visine veće od 600 metara. Razvijen je poseban sustav pumpi iznimno visokog pritiska (Putzmeister BSA 14000 SHP-D) koji je postavio svjetski rekord u vertikalnom pumpanju betona na 606 metara.

Tvrtka BASF razvila je posebnu betonsku mješavinu koja je ostajala obradiva više od tri sata prije stvrdnjavanja, omogućujući transport i ugradnju na velikim visinama.

Betoniranje se često odvijalo noću, uz dodatak leda u mješavinu, kako bi se izbjegle ekstremne dnevne temperature i osiguralo ravnomjerno sušenje.

Za transport materijala na gornje razine korištene su napredne toranjske dizalice, posebno modeli tvrtke Favelle Favco. Rad na tim visinama, gdje su atmosferski uvjeti znatno drugačiji, zahtijevao je iznimnu preciznost.

Sam proces demontaže ovih dizalica bio je složen pothvat koji je zahtijevao korištenje manjih, pomoćnih dizalica postavljenih na višim katovima.

Na vrhuncu izgradnje, na gradilištu je svakodnevno radilo i do 12.000 radnika iz više od 100 zemalja. Ukupno je utrošeno oko 22 milijuna radnih sati.

Radnici, većinom iz Južne Azije, suočavali su se s teškim uvjetima, uključujući ekstremne temperature koje su često prelazile 40°C. Projekt je bio obilježen i kontroverzama vezanim uz niske plaće i uvjete rada migranstkih radnika.

Nakon pet godina od početka radova, vanjski izgled zgrade dovršen je u listopadu 2009. godine. Svečano otvorenje održano je 4. siječnja 2010.

Tijekom ceremonije, toranj, do tada poznat kao Burj Dubai, preimenovan je u Burj Khalifa u čast šeika Khalife bin Zayeda Al Nahyana, tadašnjeg predsjednika UAE i vladara Abu Dhabija, čija je financijska pomoć bila ključna za dovršetak projekta tijekom globalne financijske krize.

Ukupni troškovi izgradnje procijenjeni su na oko 1.5 milijardi američkih dolara (približno 1.4 milijarde eura).

Burj Khalifa drži brojne svjetske rekorde, uključujući najvišu zgradu, najvišu samostojeću strukturu, najviše katova (163), najviši naseljeni kat, najviši vanjski vidikovac i lift s najdužom putanjom.

Iako se na horizontu pojavljuju novi izazivači poput Jeddah Towera u Saudijskoj Arabiji, koji cilja premašiti visinu od 1000 metara, Burj Khalifa ostaje trajni testament ljudske ingenioznosti, arhitektonske smjelosti i nezaustavljive ambicije Dubaija da dosegne nove visine.

Svakog dana tisuće ljudi na TripAdvisoru dijele svoja iskustva o najpoznatijim svjetskim atrakcijama, uključujući one s kojih se pružaju nevjerojatni pogledi. Brojne među njima nude spektakularne poglede s visine koji oduševljavaju posjetitelje i često se ističu u mnoštvu recenzija. Ovo su najimpresivnije građevine diljem svijeta čije panorame, tko jednom vidi, ne zaboravlja.

10. Burj Khalifa, Dubai, Ujedinjeni Arapski Emirati: Neboder u Dubaiju, u Ujedinjenim Arapskim Emiratima najviša je građevina na svijetu, doseže visinu od 828 metara, uključujući antenu. Iako je prvobitno trebao nositi ime Burj Dubai, preimenovan je u čast šeika Kalifa al-Nahjana. Ovaj neboder samo je jedan od planiranih visokih objekata u novom gradskom centru, poznatom kao "Downtown Dubai".

Posjetitelji mogu uživati u panoramskom pogledu na impresivni horizont grada, tako što imaju priliku promatrati kako se pustinjski krajolik stapa s modernom arhitekturom i plavetnilom Perzijskog zaljeva.

Ova zgrada oborila je brojne rekorde u građevinarstvu. Sa svojih 163 kata, preko 330.000 kubičnih metara betona i 57 brzih liftova, predstavlja vrhunac modernog inženjerstva.

Za posebno vedrog dana, pogled seže čak do obala Irana, udaljenih nevjerojatnih 153 kilometra. Ovaj fascinantni prizor omogućuje gostima da doslovno vide zakrivljenost Zemlje, što im stvara osjećaj da su na vrhu svijeta.

Posebna atrakcija koja privlači milijune posjetitelja godišnje su promatračnice smještene na vrtoglavim visinama 124., 125. i 148. kata. One pružaju nezaboravno iskustvo i jedinstvenu perspektivu Dubaija i okolice.

Zbog ekstremnih temperaturnih uvjeta u Dubaiju, inženjeri su razvili poseban sustav klimatizacije koji koristi 946.000 litara vode dnevno.

Za njezinu izgradnju bilo je potrebno više od 22 milijuna radnih sati i približno 1,5 milijardi eura investicije.

Zgrada je opremljena najmodernijim tehnološkim rješenjima. Sustav za čišćenje 24.348 prozora zahtijeva tim od 36 radnika koji posao završavaju tek nakon tri do četiri mjeseca. Posebno dizajnirani liftovi kreću se brzinom od deset metara u sekundi, što ih čini među najbržima na svijetu.

Gastronomski doživljaj na visokim katovima upotpunjuju ekskluzivni restorani, među kojima se posebno ističe At.mosphere. Ovaj restoran, smješten na vrtoglavom 122. katu, nosi titulu najvišeg restorana na svijetu.

Osim stambenih jedinica, u neboderu se nalazi i prestižni Armani hotel s 304 elegantno uređene sobe i apartmana, koji svojim gostima nudi nezaboravno iskustvo boravka u oblacima.