Svjesnost o tome što se događa s našim podacima na internetu, kao i podacima naših najmlađih, nužna je. Nismo samo pasivni korisnici tehnologije — moramo se pitati što gubimo i što prepuštamo digitalnim platformama. I dok tehnologija može donijeti brojne prednosti, istovremeno mora postojati odgovornost i transparentnost u načinu na koji se podaci prikupljaju i koriste. Naša privatnost, a time i prava, trebaju biti zaštićeni. Bitka za privatnost u digitalnom dobu tek je počela i važno je da budemo njezini aktivni sudionici. Stoga je važno da imamo što je više moguće informacija, posebno kako bismo zaštitili one najranjivije, djecu.
Skrivene opasnosti za djecu na internetu: Istraživanje razotkrilo zabrinjavajuće detalje


1. Uvjeti i odredbe: Kad god prihvatimo odredbe i uvjete, tvrtkama dajemo dopuštenje da rade što žele s našim informacijama, kao i informacijama naše djece. To uključuje prikupljanje, dijeljenje, pohranu i korištenje podataka u svrhe koje često nisu potpuno jasne ili transparentne za korisnike.

2. Podaci o djetetu građaninu: Antropologinja Veronica Barassi zainteresirala se za ovu temu prije nekoliko godina i započela je istraživački projekt 'Child Citizen Data'. Projekt je proizašao iz njezine zabrinutosti zbog sveprisutnosti digitalnog nadzora i nedostatka transparentnosti u načinu na koji tehnološke tvrtke, obrazovne institucije i druge organizacije prikupljaju podatke o djeci

3. Tragovi podataka: Poseban fokus stavila je na etičke dileme i pitanja građanskih prava djece u digitalnom dobu, uključujući i to kako takva praksa utječe na privatnost, autonomiju i buduće mogućnosti djece. Otkrila je da ostavljamo golemu količinu digitalni tragova na internetu.

4. Profili s podacima: Za djecu rođenu u ovom stoljeću, profili s njihovam podacima vjerojatno su se počeli kreirati već i prije začeća. Kroz internetsku aktivnost njihovih roditelja — pretrage o trudnoći, korištenje aplikacija za praćenje ovulacije ili objave na društvenim mrežama — digitalni otisak još nerođene djece počinje se oblikovati.

5. Rano roditeljstvo: Kad roditelji započinju svoje putovanje, mogu potražiti na internetu "kako začeti" ili preuzeti aplikaciju koja prati ovulaciju. Kad očekuju dijete, ponekad dijele fotografije ultrazvuka na društvenim mrežama i pretražuju simptome i informacije o trudnoći na internetu. Za ostavljanje digitalnog otiska dovoljno je na primjer pretraživati pojam "grčevi u ranoj trudnoći".

6. Online prisutnost: Kad se beba rodi, njezina online prisutnost samo raste. Mnogi roditelji objavljuju fotografije na Facebooku, koriste aplikacije za planiranje i istražuju na internetu ponašanja ili simptomima bolesti djeteta. Prije djetetova prvog rođendana digitalni otisak već je kreiran i prije začeća, a sve ovakve pretrage već pružaju informacije o intimnijim detaljima djetetova života i zdravlja.

7. Zdravstvene aplikacije: British Medical Journal objavio je studiju koja je pokazala da od 24 zdravstvene aplikacije, njih 19 dijeli korisničke podatke s trećim stranama.

8. Dijeljenje podataka: Te treće strane su zatim podijelile informacije s 216 drugih tvrtki. Samo tri od tih 216 tvrtki bile su iz zdravstvenog sektora. Među tvrtkama koje su dobile podatke su Google, Facebook i Oracle, kao i agencije za digitalno oglašavanje.

9. Prikupljanje podataka: Online pretraživanja, aplikacije i društveni mediji samo su vrh ledenog brijega kada je riječ o prikupljanju podataka o djeci. Djecu prate i pametni kućni sustavi, virtualni asistenti, tehnologije koje se koriste za obrazovanje te platforme koje koriste u školi.

10. Prikupljanje podataka: Iako je uznemirujuće razmišljati o tome koliko tehnološke tvrtke znaju o nama, mogli biste se također zapitati zašto je to važno? Uostalom, ako nemate što skrivati, sve su ti prilično bezopasne informacije...

11. Posljedice: Nažalost, sve ovo ipak je jako bitno. Informacije nisu tu samo da bi se pratile i prikupljale, one se koriste za izradu podatkovnih profila pojedinaca. AI i prediktivna analitika koriste se za prikupljanje što više informacija o pojedincu koristeći njegovu obiteljsku povijest, komentare na društvenim mrežama i navike trošenja.

12. Posljedice: Te se informacije zatim koriste za donošenje odluka o toj osobi na temelju podataka. Ova tehnologija ima široku primjenu.

13. Profiliranje: Banke ga koriste za odlučivanje o zajmovima, osiguravajuća društva ga koriste za odlučivanje o premijama, regruteri ga koriste za odlučivanje je li netko sposoban zaposlenik, i tako dalje.

14. Profiliranje kriminalaca: Ovo profiliranje također koriste policija i sudovi kako bi odlučili je li netko potencijalni kriminalac ili je ponovno počinio zločin.

15. Posrednici za obrazovne podatke: Informacije koje su poslali tinejdžeri koji su tražili fakultetske programe ili stipendije dane su posrednicima za obrazovne podatke. Brokeri obrazovnih podataka zatim su profilirali djecu na temelju brojnih detalja.

16. Posrednici za obrazovne podatke: Ti su profili zatim prodani zajedno s imenima, adresama i detaljima za kontakt svakog djeteta tvrtkama poput trgovačkih ustanova, institucija koje se bave karijerama te tvrtke za studentske zajmove i studentske kreditne kartice.

17. Brokeri obrazovnih podataka: Istraživači su u ovom slučaju testirali brokere obrazovnih podataka tražeći informacije o djevojkama u dobi od 14 do 15 godina koje su bile zainteresirane za usluge planiranja obitelji, tj. kontrolu rađanja i pobačaje. Brokeri su im mogli dati te podatke.

18. Utjecaj: Teško je dokučiti dubinu informacija koje tvrtke imaju o našoj djeci i kako te informacije mogu utjecati na njihove živote.

19. Zaključak: Veronica Barassi zaključila je da ne bismo samo trebali slijepo vjerovati tehnološkim tvrtkama koje barataju našim podacima.

20. Stvarnost iza podataka: Ova vrsta napredne analitike podataka može biti korisna za predviđanje katastrofa poput izbijanja bolesti i klimatskih promjena, ali tragovi podataka ne predstavljaju zaista pojedinačne osobe. Stoga ih ne treba koristiti za donošenje važnih odluka koje utječu na naše živote.

21. Pristrani algoritmi: Osim toga, Barassi tvrdi da su algoritmi uvijek pod utjecajem pristranosti njihovog tvorca. Na primjer, otkriveno je da umjetna inteligencija koja se koristi za prediktivni policijski rad u SAD-u koristi podatke iz vremena netransparentne policijske prakse.

22. Zaštitite svoja prava: Naša prava na podatke i naša ljudska prava ista su stvar. Možda je vrijeme da tražimo veću pravdu za sebe i svoju djecu prije nego bude prekasno. Važno je ostati upućen i pratiti razvoj i napredak tehnologije.
Klik na "Prihvaćam" kod korisničkog ugovora ili "U redu" za kolačiće danas su postali automatska radnja na internetu. Ne razmišljamo previše o tome na što zapravo pristajemo niti kako će se točno naši podaci koristiti. Zapravo, za većinu nas prikupljanje podataka počelo je tek u određenoj dobi, kada je internet postao uobičajen. Srećom, naši tinejdžerski dani nisu zapečačeni u digitalnom obliku. No što je s djecom rođenom u posljednjih 15 godina? Podaci o njima mogli su biti zabilježeni, a vjerojatno i jesu, još i prije dana rođenja.
Prolistajte galeriju i doznajte što sve internet i tehološke kompanije znaju o našoj djeci.
POGLEDAJTE VIDEO: Razvela se zbog AI dečka: I tvrdi da je bolji ljubavnik!