Posljedica klimatskih promjena osjećaju se diljem svijeta. Polarne ledene ploče otapaju se munjevitom brzinom, razine mora rastu, a ekstremni vremenski uvjeti poput kiša, toplinskih valova, suša, požara i uragana sve su učestaliji.
Indija i Bangladeš bilježe rekordne monsunske kiše koje su uništile mnoge domove, ali i odnijele ljudske živote. Trećina Bangladeša je pod vodom zbog najobilnijih kiša u posljednjih 10 godina koje su u ove dvije zemlje ubile više od 1000 ljudi tijekom ljeta, a raseljeno ih je više od 15,5 milijuna. Stotine tisuća domova je uništeno, uključujući i čitava sela, piše Gizmodo.
U pravednom svijetu, ovo bi bila vijest za sve naslovnice svjetskih medija, ali unatoč tome što je pandemija koronavirusa u punom zamahu, međutim, to nije slučaj. Tragedije se događaju svaki dan diljem svijeta, od bombaških napada do gladi i poplava, i teško je, odnosno, gotovo nemoguće, pratiti sve loše što se događa.
Zaglušujuća tišina o ekstremnim vremenskim uvjetima uzrokovanim klimatskim promjenama ne odnosi se samo na područje Južne Azije. Znanstvenici već godinama upozoravaju da nam ponestaje vremena kako bi se zaustavila katastrofa.
Monsunske kiše koje su ljeti česta pojava u južnoj Aziji, i prošlih su godina uzrokovale veliku štetu te odnijele tisuće ljudskih života.
Uragan Dorian prošle je godine u potpunosti razorio Bahame i iza sebe ostavio pustoš. Taj izuzetno snažan i razoran uragan kategorije 5 smatra se najgorom prirodnom katastrofom u povijesti te zemlje. S druge strane, tri godine nakon razornog uragana Maria koji je pogodio Portoriko i ostavio tisuće ljudi bez domova i struje, lokalno stanovništvo još uvijek se nosi s posljedicama koje dodatno pogoršavaju učestale tropske oluje i obilne kiše.
Sve ove nesreće nisu bile neizbježne. Svjetski lideri, prenosi Gizmodo, mogli su poduzeti korake da industrija ne bude ovisna o uporabi fosilnih goriva, ali svaki pokušaj napretka je zaustavljen pod izlikom da je preskupo, komplicirano, nepraktično i jednostavno nemoguće.
Posljedica toga je i nedavna objava o Grenlandu, danskom autonomnom teritoriju i najvećem otoku na svijetu. Prema portalu IFL Science, Grenlad je u godini dana izgubio rekordnu količinu leda, čak 532 milijarde tona, te je tako oborio vlastiti rekord iz 2012. godine kada je izgubio 464 milijarde tona leda zbog čega je svjetska razina mora narasla za 1,5 milimetara.
"2017. i 2018. godine bile su izrazito hladne na Grenlandu uz velike količine snježnih oborina. Iz godine u godinu primjećujemo značajne varijacije, ali od 1948. godine, najveći gubici bilježe se u posljednjem desetljeću", rekao je u priopćenju Ingo Sasgen, autor istraživanja i glaciolog iz Centra za istraživanje mora i polarna istraživanja Helmholtz u Njemačkoj.
Neke klimatske katastrofe učinit će nepovratnu štetu
Jedna od posljednjih u nizu ekoloških katastrofa je i izlijevanje nafte iz broda koji se 25. srpnja nasukao na koraljni greben kod otoka Mauricijusa, inače svjetski poznatog po svojim djevičanskim plažama. Iz broda se izlilo 1000 tona nafte koja ugrožava i ubija koralje, ribe i druge oblike života u moru, a znanstvenici i aktivisti ekološke organizacije Greenpeace rekli su da je to najgora ekološka katastrofa u zemlji. U tijeku je uklanjanje ostataka nafte iz mora koja će, kako piše BBC, ostaviti dugotrajne posljedice, a šteta će se uklanjati još godinama.
Ignoriranje klimatskih promjena, piše Gizmodo, najviše utječe i utjecat će u budućnosti na najsiromašnije dijelove svijeta. Međutim, događaji iz Bangladeša, Indije, SAD-a, Mauricijusa i brojnih drugih mjesta pokazuju da su te promjene vidljive diljem svijeta te da svjetske vlade moraju napraviti snažan zaokret prema obnovljivim izvorima energije i energetskoj učinkovitosti, a ta borba neće biti jednostavna. Svjetski vođe morat će odrediti prioritete i promijeniti status quo, inače će katastrofe koje se događaju diljem svijeta postati još gore i smrtnosonije.
