Znanstvenici predviđaju da će ogromna područja kopna biti poplavljena s obzirom na to da će podizanje razine more uzrokovati da plime, valovi i oluje prodru dublje prema kopnu, prenosi ScieceAlert.
Štete od 14 bilijuna dolara
Najnovije istraživanje pokazalo je da će se, ako ne učinimo ništa kako bi smanjili globalne emisije stakleničkih plinova, do 2100. godine plavljenje područja povećati za 50 posto.
"Nastojimo razumjeti magnitude globalnih utjecaj na buduće poplave", rekao je Ian Young s australskog Sveučilišta Melbourne.
"Na globalnoj razni moramo razumjeti da će se promijene dogoditi do 2100., stoga moramo isplanirati kako ćemo reagirati na njih", dodao je Young.
S obzirom na to da u priobalju, na udaljenosti 10 metara od mora, živi 600 milijuna ljudi, čak i stabilan porast razine mora znači raseljavanje populacija, domova i infrastrukture. U najgorem slučaju, koji je proučavan u studiji, poplave bi mogle utjecati na oko 287 milijuna ljudi, odnosno, na čak četiri posto svjetske populacije,
Ekonomski gledano, ovaj scenarij mogao bi uništiti imovinu u vrijednosti od 14 bilijuna američkih dolara ili oko 20 posto svjetskog BDP-a.
Procjene plime
Većina razornih posljedica doći će zbog plima i olujnog nevremena koje se sve više kreću prema unutrašnjost, a intenzitet im jača zbog klimatskih promjena. Samo 32 posto spada u predviđanja regionalnog porasta razine mora.
"Iako se u prosjeku razina mora podiže relativno sporo, doznali smo da će drugi rizici poplava, poput plima, naleta oluje i valova, biti puno učestaliji i intenzivniji", kazao je Ebru Kirezci sa Sveučilišta u Melbourneu.
(Izvor: Kirezci i dr., Scientific Reports, 2020)
Model koji su koristili znanstvenici nije savršen, a autori upozoravaju da njihova otkrića ne pokazuju precizna predviđanja na lokalnoj razini, već daju širu globalnu procjenu. Te su procjene utemeljene na istraživanjima iz cijelog svijeta koja su vezana uz obalu, a potvrđene su na temelju podataka o mjerenju plime, kako u normalnim, tako i u ekstremni uvjetima.
Ugroženi resursi
Potrebno je više rada da bi se detaljno utvrdio globalni utjecaj na podizanje razine mora. Neki dijelovi svijeta već sada su posebno ranjivi na epizodične pojave poplava.
U Europi su najugroženije Velika Britanija, sjeverna Francuska i
sjeverna Njemačka.
Na pacifičkim otocima, gdje podizanje razine mora predstavlja
posebno veliku prijetnju, učestale plime mogle bi potopiti izvore
pitke vode.
(Izvor: Kirezci i dr., Scientific Reports, 2020)
Nažalost, u ovom trenutku određeno podizanje razine mora i utjecaj klimatskih promjena su nepovratni. Ipak, još uvijek ima vremena da se problem shvati ozbiljno i da se smanji šteta, pa se moraju prioritizirati najugroženija područja kako bi se bolje pripremili za ono što nosi budućnost klimatskih promjena.
