U ratu protiv koronavirusa i klimatske krize upoznali smo
neprijatelja, a neprijatelj smo mi. To je stav virologa i
klimatologa koji ističu koliko nas pandemija može naučiti o borbi
za opstanak života na Zemlji, piše CNN.
Ovo je pet lekcija koje možemo naučiti iz situacija u kojima smo se našli i potencijalno se njima spasiti u budućnosti.
1. Nijekanje znanosti može biti smrtonosno
Opasnost koja dolazi kao rezultat ignoriranja znanosti je najvažnija lekcija Michaela Manna, direktora znanstvenog centra Penn State Earth System.
"Odbijajući prihvatiti što vodeći znanstvenici govore, politike trenutne administracije, posebno nedjelovanje po pitanju krize novog koronavirusa, dovele su do smrti više od 100.000 osoba", rekao je Mann koji je godinama trpio prijetnje i tužbe zbog znanstvenih otkrića vezanih uz štetnost izgaranja fosilnih goriva, koje su kasnije potvrdili i drugi znanstvenici.
"Pozitivna strana cijele priče jest da je loš odgovor vlasti na pandemiju pokazao opasnosti ideologije koju motivira nijekanje znanosti", izjavio je Mann.
2. Potraga za lijekom je globalna, ali šanse za preživljavanje su lokalne
U ožujku je grupa guvernera američkih saveznih država tražila od federalne vlasti u SAD-u tražila pomoć u nabavi respiratora za oboljele u bolnicama. Trump im je na molbu odgovorio da ih probaju sami pronaći.
Tim je riječima ponukao svojevrsno nadmetanje između američkih saveznih država, koje olakšava put do korupcije.
Drugim rjiečima, život oboljele osobe u tom kontekstu ovisi o pregovaračkim sposobnostima nekog gradonačelnika ili zdravstvenog administratora. Ista se dinamika može očekivati kod poplava, požara ili kraha ekonomije.
3. Ponašanje pojedinca spašava živote, ali ne rješava problem
Držanje razmaka i nošenje maske za lice naučili su nas da osobne odluke mogu spastiti živote ili ih uništiti. No za potpuno istrebljenje bolesti COVDI-19 na planeti s više od sedam milijardi ljudi, maska i čiste ruke neće biti dovoljne.
Slično, smanjenje tzv individualnog otiska ugljičnog dioksida je poželjno i korisno, ali čovječanstvo neće nadići krize koronavirusa i klimatskih promjena bez ogromnih napora svakog sektora svake zajednice na svijetu.
"I individualne promjene i promjene na razini sustava su ključne za rješavanje globalnih kriza", poručio je Mann.
4. Ljudska vrsta sposobna je za brze promjene
Ove godine su miljarde ljudi promijenile način života, ali promjene su važne samo ako su trajne.
"Pandemija je, privremeno, smanjila emisiju ugljičnog dioksida najvećih svjetskih zagađivača za 20 do 25 posto u samo par tjedana", rekla je Katherine Hayhoe, znanstvenica na području klime s Teksas Tech-a.
Tokom globalne karantene, stanovnici gradova su se divili čišćem zraku, svjetlijim zvjezdama i prohodnim ulicama. Industrija sada nadoknađuje izgubljeno i brzo poništava sve dobro što je učinjeno za okoliš, ali Hayhoe ističe kako ljudi mogu ponoviti isti postupak, ovog puta s više znanja i uz osmišljenu strategiju.
5. U doba višestrukih prijetnji zdravlje našeg tijela ovisi o zdravlju planeta više nego ikad
"Često se osjećam kao da flasterom pokušavam prekriti rupu od metka", izjavila je dr. Renee Salas s harvardske škole javnog zdravstva opisujući nagli porast pacijenata koji su istovremeno oboljeli od bolesti COVID-19 i toplinskog udara.
Istaknula je da klimatske promjene u sve većoj mjeri ugrožavaju alate, zdravstvenu inftastrukturu i dobavljačke lance. Opisala je nedostatak opreme u bonstonskoj bolnici koja je uzrokovana uraganom Maria u Puerto Ricu udaljenom 1700 milja.
Novo istraživanje je pokazalo da postoji veza između deforestacije i eksplozije novih bolesti.
"To se događa jer lomimo prirodne ekosustave", zaključio je Jonathan Foley, znanstvenik i voditelj projekta Drawdown.
Očito je da su ljudsko djelovanje na prirodu i pojave novih bolesti povezani faktori. Sada je samo pitanje što ćemo po tom pitanju poduzeti, piše CNN.
