Najnovija studija gotovo je odbacila najoptimističniju prognozu, ali i najgori scenariji vezano uz globalno zatopljenje.
Povećenje ugljikovog dioksida
Iz međunarodnog tima znanstvenika koji su bili uključeni u istraživanje navode da su suzili broj mogućih scenarija koji bi mogli uzrokovati klimatske promjene. Na taj su način smanjili nesigurnost koja je dugo bila predmet rasprava u ovom području, prenosi The Guardian.
"Glavna poruka je da ne možemo očekivati kako će nas od klimatskih promjena spasiti puka sreća", kazao je Reto Knutti, profesor klimatske fizike na ETH Institutu za atmosfersku i klimatsku znanost u Zürichu.
"Dobra stvar je da smo suzili raspon mogućih posljedica dugoročnog klimatskog zagrijavanja, ali je loše što sada više ne možemo tvrditi i nadati se da će problem nestati sam od sebe".
Međuvladina komisija Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama utvrdila je da će se količina atmosferskog ugljikovog dioksida udvostručiti u odnosu na predindustrijsko razdoblje kada je iznosila 280 ppm (čestica na milijun).
Nema mjesta za opuštanje
Povećane količine atmosferskog ugljikovog dioksida mogle bi zagrijati Zemlju i povećati temperaturu za 1,5 do 4,5 stupnjeva. U svibnju je atmosferski ugljikov dioksid dosegnuo 417 ppm, a godišnje se bilježi njegov rast od 2,5 ppm.
Studija koja je objavljena u časopisu Reviews of Geophysics, smanjila je raspon mogućeg povećanja temperature od 2,6 do 3,9 stupnjeva s mogućnošću manjih odstupanja ako se uzmu u obzir neizvjesne situacije.
Ipak, ovaj suženi raspon je i dalje poprilično opasan, što znači da nema mjesta za opuštanje, ali najgori scenariji sada se smatraju manje vjerojatnima.
"Ovo su poprilično dobre vijesti. Smanjena je mogućnost nekih katastrofalnih procjena. Ako smo do sada bili spremni na najgore, najgore je upravo postalo manje vjerojatno", kazao je Zeke Hausfather, jedan od autora studije s kalifornijskog Sveučilišta Berkeley. "Ipak, to znači da moramo ograničiti klimatske promjene. Nismo ni blizu tome".
Najpreciznije mjerenje
Osjetljivost klime mjera je koja se određuje zagrijavanjem ili zahladnjenjem klime na Zemlji s obzirom na ljudski utjecaj. Ova se mjera smatrala svetim gralom u znanosti o klimi od prvih mjerenja iz 1979. koja su procijenila prvi raspon povećanja temperature od 1,5 do 4,5 stupnjeva.
Veliki broj radova objavljen je na tu temu, ali raspon mogućeg temperaturnog povećanja od tada nije mnogo promijenjen.
Najnovija studija, ujedno je i najpreciznija i vrlo vjerojatno najutjecajnija jer je na njoj surađivalo više od deset znanstvenika, počiva na najširem spektru dokaza u koje se ubrajaju fizikalni procesi, povijesni podaci o klimi i podaci iz ledenog doba.
Vodeći autor studije, profesor Steve Sherwood sa Sveučilišta New South Wales, izjavio je da je bilo ključno razumjeti potencijalni raspon klimatske osjetljivosti.
Svi ostali čimbenici su se poklapali s klimatskom osjetljivošću, a veća znamenka značila je i veći globalni porast temperature i porast ostalih čimbenika. Sherwood je kazao da je studija odbacila skalu klimatske nestabilnosti ispod 2,5 stupnjeva, ali da je gornju granicu temperaturnog povećanja teže odrediti.
"Ako je klimatska osjetljivost na gornjoj granici, gotovo smo izgubili svaku mogućnost da ostvarimo zahtjeve iz Pariškog sporazuma i morat ćemo krenuti s jačim naporima želimo li izbjeći katastrofu", pojasnio je Sherwood.
Budućnost je u našim rukama
Profesorica sa Sveučilišta Edinburgh Gabi Hegerl, koja je sudjelovala u nekim od prošlih istraživanja na temu klimatske osjetljivosti, izjavila je da je nova studija otišla dalje nego ijedna prije nje povezujući više različitih tipova dokaza.
"Ti nam dokazi govore više ako su promatrani zajedno, a ne odvojeno. Nikad nećemo moći u potpunosti isključiti nesigurnost, ali ovo su najčvršći dokazi koje ćemo uopće imati", rekla je Hegerl.
"Klimatska osjetljivost je teorijski koncept, ali on nam pomaže smanjiti opseg naših odluka. Ono što će se dogoditi u budućnosti leži u našim rukama. Na neki način nadam se da nikada nećemo saznati tko je bio u pravu. Ne želim da se nađemo u scenariju zagrijavanja koje očekujemo zbog dvostruko veće razine atmosferskog ugljikovog dioksida", ustvrdila je Hegerl.
Najizglednije povećanje od tri stupnja
Priljev izvora omogućio je znanstvenicima da s 90-postotnom sigurnošću utvrde da je klimatska nestabilnost negdje između 2,3 i 4,7 Celzijevih stupnjeva.
Najvjerojatnije povećanje temperature je nešto iznad tri stupnja. Hausfather je naglasio da je povećanje do maksimalno dva stupnja malo vjerojatno. Povećanje iznad pet stupnjeva bmogloi se dogoditi, ali studija je smanjila tu vjerojatnost na deset posto.
Na početku 2020., dobar dio klimatskih modela, uključujući i one najnaprednije, tvrdio je da će klimatska nestabilnost biti iznad pet stupnjeva, što je svakako alarm za uzbunu.
Ove visoke brojke nisu uključene u najnoviju studiju, a velik dio klimatskih znanstvenika smatra da se te brojke i ne bi trebale uzimati u obzir bez šireg konteksta.
