Neočekivana kineska objava mogla bi dati svježi poticaj djelovanju na ublažavaju klimatskih promjena, nadaju se znanstvenici i znanstvenice koji već godinama upozoravaju da je klimatska kriza najkompleksnija kriza kojoj smo dosad bili izloženi.
Kineski predsjednik Xi Jinping obećao je veliku kampanju protiv klimatskih promjena te je Generalnoj skupštini Ujedinjenih naroda (UN) rekao da Kina želi postati klimatski neutralna prije 2060. godine: "Cilj nam je postići vrhunac emisija CO2 prije 2030. te postići ugljičnu neutralnost prije 2060. godine".
Klimatska neutralnost podrazumijeva da uporaba goriva ili ljudska aktivnost nemaju utjecaja na koncentraciju ugljičnog dioksida u atmosferi, pa tako i ne štete klimi.
Prema dugoročno ambicioznim klimatskim ciljevima Europa do 2050. kani postati prvi klimatsko neutralni kontinent te je Europska unija (EU) prošloga tjedna pozvala Kinu, koja je najveći svjetski emiter ugljičnog dioksida da klimatsku neutralnost cilja također za 2050. ili najkasnije za 2060.
Kina je dosad samo priopćila da će njezine emisije doseći vrhunac oko 2030. godine, prema klimatskom Pariškom sporazumu. No, mnogi su očekivali da će Kina i ranije ograničiti emisije, a EU je pozvao Peking da to učini do 2025. godine.
'Sve zemlje bi trebale težiti inovativnom, koordiniranom, zelenom i otvorenom razvoju za sve'
Xi je obećao da će Kina "povećati svoje namjeravane nacionalne i određene doprinose" kako bi ispunili Pariški sporazum "usvajanjem snažnijih mjera".
Sve bi zemlje, kazao je, trebale "težiti inovativnom, koordiniranom, zelenom i otvorenom razvoju za sve, iskoristiti povijesne mogućnosti koje pruža novi ciklus znanstvene i tehnološke revolucije te industrijske transformacije, postići zeleni oporavak svjetskog gospodarstva u eri poslije Covida-19 te tako stvoriti snažnu silu koju pokreće održivi razvoj".
Ako se kinesko obećanje ostvari, dovest će do najvećeg smanjenja predviđenog globalnog zatopljenja od svih dosadašnjih obećanja, smatraju u istraživačkom konzorciju za praćenje inicijativa u obuzdavanju klimatskih promjena "Climate Action Tracker" (CAT).
"To je najvažnija objava u globalnim klimatskim politikama u posljednjih najmanje pet godina", rekao je Niklas Hoehne, partner u Institutu za novu klimu sa sjedištem u Njemačkoj, jednoj od dvije organizacije koje stoje iza CAT-a.
Naime, gotovo 200 zemalja se obvezalo smanjiti emisije stakleničkih plinova po Pariškom sporazumu o klimatskim promjenama iz 2015. godine, a njihovi napori bi ukupno trebali globalno zagrijavanje do 2100. ograničiti na 2.7 celzija, procjenjuje CAT.
Ugljična neutralnost Kine mogla bi smanjiti globalno zatopljenje za 0,3 celzija
Ako Kina novim obećanjem promjeni svoju tada prihvaćenu obvezu mogli bi očekivati globalno zatopljenje od 2.4 do 2.5 celzija što je još uvijek znatno iznad granice od 1.5 celzija ispod koje bi se, kažu znanstvenici izbjegle ozbiljne posljedice klimatskih promjena.
Kako bi zagrijavanje ograničili na tu razinu, globalne emisije ugljikovog dioksida bi trebale pasti na nultu neto stopu emisije do 2050. - 10 godina prije roka koji je objavila Kina.
No kineska objava mogla bi dati svježi poticaj djelovanju na ublažavaju klimatskih promjena, a Kina će trebati ponovno razmotriti svoje kratkoročne planove ulaganja u infrastrukturu koji mogu odrediti njene emisije za više desetljeća, rekao je CAT.
Kina je odgovorna za oko 29 posto emisije ugljikovog dikosida u svijetu, a CAT ocjenjuje da bi ostvarenje obećanja Kine, EU i SAD-a o postizanju klimatske neutralnosti do 2050., zemalja koje su odgovorne za oko pola emisije u svijetu, moglo učiniti ostvarivim cilj ograničavanja zagrijavanja na 1,5 celzija.
Rezultati izbora u SAD-u imat će velik utjecaj na razvoj politika vezan uz klimatsku krizu
Međutim, predsjednik SAD-a Donald Trump nije prihvatio te obveze i 2017. je SAD povukao iz Pariškog sporazuma, a Joe Biden, njegov glavni protukandidat na predsjedničkim izborima u studenom, najavio je da će, ako pobijedi, za SAD preuzeti obvezu nulte emisije do 2050.
Znanstvenici i znanstvenice CAT-a procjenjuju da bi možebitna promjena čelništva SAD-a, u spoju sa "Zelenim planom" EU i kineskim obećanjem, uz ona manjih država, mogli učiniti da svijet prođe 63 posto puta prema osvarenju svojih klimatskih ciljeva.
"To je velika brojka i potpuno drugačija od ranijih", rekao je Hoehne na online panelu New York Climate Week i opetovao: ''Ako dođe do promjene politike SAD-a, uz obećanja Kine i EU, postoji stvarna nada da bi mogli uspjeti".
