Vijesti

Postroll

Preroll

Zastrašuju prosvjednike iz Varaždina? 'Pojeli smo govna, a usta nismo otvorili' U Varaždinu je danas održan treći prosvjed koji je organizirala građanska inicijativa Varaždinsko smeće. Prosvjed 'Kaj je preveč, je preveč' na Korzu je započeo nešto kasnije od 17 sati, a ovog je puta povod prosvjeda, kako su istaknuli sami članovi inicijative, bilo zastrašivanje članova grupe 

<para>U Varaždinu je danas održan treći prosvjed koji je organizirala građanska inicijativa Varaždinsko smeće. Prosvjed 'Kaj je preveč, je preveč' na Korzu je započeo nešto kasnije od 17 sati, a ovog je puta povod prosvjeda, kako su istaknuli sami članovi inicijative, bilo zastrašivanje članova grupe</para>

Prosvjed u Varaždinu

Zarađivat će milijun eura godišnje? Bjelica postao najbolje plaćeni trener u Dinamovoj povijesti

OVO SMO DANAS NAŠLI NA INTERNETU I NE ZNAMO ŠTO DA MISLIMO O TOME: Dnevna doza čudnovatih fotografija nasmijala je internet

Zastrašuju prosvjednike iz Varaždina? 'Pojeli smo govna, a usta nismo otvorili'

U Varaždinu je danas održan treći prosvjed koji je organizirala građanska inicijativa Varaždinsko smeće. Prosvjed 'Kaj je preveč, je preveč' na Korzu je...

Danas.hr

Danas

Putinov 'Eksperiment' ledio krv u žilama; Ovo je najjače ljudsko biće koje je ikad živjelo Aleksandr Aleksandrovič Karelin rođen je 19. rujna 1967. u Novosibirsku i ime je koje odzvanja u hrvačkoj povijesi. Smatra se najvećim hrvačem grčko-rimskim stilom svih vremena. Ovaj ruski div dominirao je strunjačama gotovo 13 godina, stekavši status sportske ikone i nacionalnog heroja. Njegova karijera, obilježena nevjerojatnom snagom, tehnikom i gotovo mitskom nepobjedivošću, kasnije je dobila i političku dimenziju, što je dovelo do intrigantnih nadimaka poput "Eksperiment" i, prema nekim izvorima, "Putinov eksperiment". Visok 191 centimetar, sa 130 kg čistih mišića, bio je okretan poput tigra i podjednako snažan i nemilosrdan.Svojedobno se na društvenim mrežama, točnije na Xmreži, pojavila rasprava o tome tko je najveći sportaš u borilačkim sportovima ikad? Neki smatraju kako je to upravo veliki Rus, zbog osvojenih odličja, dominacije, vremenskog perioda svog prime timea, naslijeđu i utjecaju ne samo na hrvanje, nego i na razvoj sporta kao takvog, jer 6 godina nije izgubio ni bod. Podatak koji je nevjerojatan, koji nestvarno zvuči.Sportska dominacija bez presedanaKarelinova hrvačka karijera, koja je trajala od 1986. do 2000. godine, bila je sinonim za dominaciju. Natječući se u superteškoj kategoriji (do 130 kg) za Sovjetski Savez, Zajednicu Nezavisnih Država i naposljetku Rusiju, ostvario je uspjehe koji i danas djeluju nestvarno. Osvojio je tri uzastopne zlatne olimpijske medalje – u Seulu 1988., Barceloni 1992. i Atlanti 1996. godine, svaki put pod drugom zastavom. Njegov pohod na četvrto zlato zaustavljen je tek u finalu Olimpijskih igara u Sydneyu 2000., gdje je u jednom od najvećih sportskih iznenađenja ikad, izgubio od Amerikanca Rulona Gardnera, osvojivši srebrnu medalju.Osim olimpijskih uspjeha, Karelin je bio neporažen na svjetskim prvenstvima, osvojivši devet zlatnih medalja. Tome je pridodao i dvanaest naslova europskog prvaka te trinaest naslova prvaka SSSR-a, ZND-a i Rusije. Njegov seniorski omjer pobjeda i poraza je zapanjujućih 887-2. Oba poraza bila su tijesna (1-0) i smatrana kontroverznima. Jedan je bio 1987. na prvenstvu SSSR-a protiv Igora Rostorockog, a drugi u već spomenutom olimpijskom finalu 2000. protiv Gardnera. Nevjerojatan je podatak da prije tog finala, punih šest godina nitko nije uspio osvojiti niti jedan bod protiv Karelina u međunarodnim natjecanjima. Njegova 13-godišnja nepobjedivost na međunarodnoj sceni ostaje naslijeđe njegove superiornosti.Eksperiment i Karelinovo dizanjeKarelin nije bio samo pobjednik; bio je sila prirode. Njegov zaštitni znak bio je "Karelin Lift" (obrnuto podizanje tijela), potez gdje bi protivnika koji leži potrbuške na strunjači, pokušavajući izbjeći bacanje, Karelin doslovno odlijepio od poda, podigao visoko u zrak i silovito bacio natrag. Ovaj potez, koji donosi maksimalnih 5 bodova, bio je uobičajen u lakšim kategorijama, ali gotovo nezamisliv u superteškoj, gdje je potrebna ogromna snaga za podizanje i bacanje protivnika teškog i do 130 kg. Njegova sposobnost da ovo izvodi protiv elitnih hrvača izazivala je strahopoštovanje. Protivnici su ponekad radije dopuštali da ih tušira nego da iskuse "Karelin Lift". Njegova nevjerojatna snaga, brzina i dominacija priskrbili su mu nadimak "Eksperiment". Mnogi na Zapadu nisu mogli vjerovati da je takva fizička superiornost prirodna, teoretizirajući da je proizvod nekog sovjetskog vojnog eksperimenta. Joe Rogan je svojedobno rekao u podcastu:"Njegovi roditelji su bili normalne veličine, ali on je ogroman, nevjerojatno ogroman. Bacao je ljude kao od šale. Uništavao ih je". Sam Karelin je takve optužbe odbacivao, tvrdeći:"Nitko ne može u potpunosti vjerovati da sam prirodan. Najvažniji doping je trenirati kao luđak – stvarno kao luđak. Ljudi koji me optužuju su oni koji nikada u životu nisu trenirali kao što ja treniram svaki dan svog života." Priče o njegovom treningu su legendarne: trčanje kroz sibirsku tajgu s balvanom na leđima, veslanje satima, podizanje ogromnih težina (navodno je radio bench press s preko 200 kg kao dio rutine), te anegdota da mu je najteži protivnik bio – vlastiti hladnjak, kojeg je teškog preko 200 kg navodno sam nosio osam katova do svog stana. Unatoč masi, bio je izuzetno fleksibilan i agilan.Od strunjače do DumeNakon šokantnog poraza u Sydneyu 2000., Karelin se povukao iz sporta, simbolično ostavivši svoje hrvačke tenisice na strunjači. Međutim, njegova javna uloga nije završila. Još 1999. godine, na poziv Vladimira Putina, ušao je u politiku. Pridružio se stranci Jedinstvena Rusija i iste godine izabran je za zastupnika u Državnoj Dumi, predstavljajući Novosibirsku oblast. Kasnije je predstavljao i Stavropoljski kraj, a bio je i član Odbora za međunarodne poslove. Godine 2020. postao je senator u Vijeću Federacije, gornjem domu ruskog parlamenta.Značenje Nadimka 'Putinov Eksperiment'Dok je nadimak "Eksperiment" nastao tijekom njegove sportske karijere kao odraz njegove nevjerojatne fizičke pojave, neki izvori (poput korisnički generiranog Sažetka 6) spominju i nadimak "Putinov eksperiment". Ovaj nadimak navodno proizlazi iz njegove kasnije političke karijere i bliske povezanosti s Vladimirom Putinom i njegovom strankom. Prema tom tumačenju, Karelin je viđen kao simbol Putinove ere, utjelovljenje nacionalnog ponosa i snage koju je Putin promovirao kroz sport i istaknute sportaše uključene u politički život. Važno je napomenuti da je nadimak "Eksperiment", povezan s njegovom sportskom dominacijom, znatno rašireniji i dokumentiraniji u međunarodnim izvorima.Ostavština Ruskog MedvjedaAleksandr Karelin ostaje jedna od najdominantnijih figura u povijesti sporta. Međunarodna hrvačka federacija (United World Wrestling - UWW, ranije FILA) proglasila ga je najvećim hrvačem grčko-rimskim stilom 20. stoljeća i uvrstila ga među prvih deset članova svoje Kuće slavnih 2003. godine. Četiri puta je dobio "Zlatni pojas" kao najbolji hrvač planeta. U Rusiji je 1996. godine dobio najviše državno odlikovanje – Heroj Ruske Federacije.Osim sportske i političke karijere, Karelin je i obrazovan čovjek s doktoratom iz sportske pedagogije na temu metoda obrane od bacanja suplesom. Otac je troje djece i poznat kao ljubitelj književnosti, opere i baleta, pokazujući da se iza zastrašujuće pojave "Ruskog Medvjeda" krije kompleksna i svestrana ličnost.Njegova ostavština nije samo u medaljama i rekordima, već u auri nepobjedivosti koju je stvorio i strahopoštovanju koje je izazivao kod protivnika i publike diljem svijeta. Aleksandar Karelin je bio i ostao više od sportaša – bio je fenomen. 

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Aleksandr Aleksandrovič Karelin rođen je 19. rujna 1967. u Novosibirsku i ime je koje odzvanja u hrvačkoj povijesi. Smatra se najvećim hrvačem grčko-rimskim stilom svih vremena. Ovaj ruski div dominirao je strunjačama gotovo 13 godina, stekavši status sportske ikone i nacionalnog heroja. </para><hmn:article id="84bb1a28-b1c5-11eb-98dc-0242ac13003f" variation="ba03ebd6-9d09-11eb-8a41-cedfb09875dd"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Njegova karijera, obilježena nevjerojatnom snagom, tehnikom i gotovo mitskom nepobjedivošću, kasnije je dobila i političku dimenziju, što je dovelo do intrigantnih nadimaka poput "Eksperiment" i, prema nekim izvorima, "Putinov eksperiment". Visok 191 centimetar, sa 130 kg čistih mišića, bio je okretan poput tigra i podjednako snažan i nemilosrdan.</para><hmn:youtube src="https://www.youtube.com/watch?v=s0VshdomdHs"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Svojedobno se na društvenim mrežama, točnije na Xmreži, pojavila rasprava o tome tko je najveći sportaš u borilačkim sportovima ikad? Neki smatraju kako je to upravo veliki Rus, zbog osvojenih odličja, dominacije, vremenskog perioda svog <emphasis>prime timea</emphasis>, naslijeđu i utjecaju ne samo na hrvanje, nego i na razvoj sporta kao takvog, jer 6 godina nije izgubio ni bod. Podatak koji je nevjerojatan, koji nestvarno zvuči.</para><hmn:twitter src="https://twitter.com/KeithShillanMMA/status/1259331704147369985"/><heading2>Sportska dominacija bez presedana</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Karelinova hrvačka karijera, koja je trajala od 1986. do 2000. godine, bila je sinonim za dominaciju. Natječući se u superteškoj kategoriji (do 130 kg) za Sovjetski Savez, Zajednicu Nezavisnih Država i naposljetku Rusiju, ostvario je uspjehe koji i danas djeluju nestvarno. Osvojio je tri uzastopne zlatne olimpijske medalje – u Seulu 1988., Barceloni 1992. i Atlanti 1996. godine, svaki put pod drugom zastavom. Njegov pohod na četvrto zlato zaustavljen je tek u finalu Olimpijskih igara u Sydneyu 2000., gdje je u jednom od najvećih sportskih iznenađenja ikad, izgubio od Amerikanca Rulona Gardnera, osvojivši srebrnu medalju.</para><hmn:twitter src="https://twitter.com/Brooklynmonk/status/1258022479924269057"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Osim olimpijskih uspjeha, Karelin je bio neporažen na svjetskim prvenstvima, osvojivši devet zlatnih medalja. Tome je pridodao i dvanaest naslova europskog prvaka te trinaest naslova prvaka SSSR-a, ZND-a i Rusije. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Njegov seniorski omjer pobjeda i poraza je zapanjujućih 887-2. Oba poraza bila su tijesna (1-0) i smatrana kontroverznima. Jedan je bio 1987. na prvenstvu SSSR-a protiv Igora Rostorockog, a drugi u već spomenutom olimpijskom finalu 2000. protiv Gardnera. Nevjerojatan je podatak da prije tog finala, punih šest godina nitko nije uspio osvojiti niti jedan bod protiv Karelina u međunarodnim natjecanjima. Njegova 13-godišnja nepobjedivost na međunarodnoj sceni ostaje naslijeđe njegove superiornosti.</para><heading2><emphasis>Eksperiment </emphasis>i Karelinovo dizanje</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Karelin nije bio samo pobjednik; bio je sila prirode. Njegov zaštitni znak bio je "Karelin Lift" (obrnuto podizanje tijela), potez gdje bi protivnika koji leži potrbuške na strunjači, pokušavajući izbjeći bacanje, Karelin doslovno odlijepio od poda, podigao visoko u zrak i silovito bacio natrag. Ovaj potez, koji donosi maksimalnih 5 bodova, bio je uobičajen u lakšim kategorijama, ali gotovo nezamisliv u superteškoj, gdje je potrebna ogromna snaga za podizanje i bacanje protivnika teškog i do 130 kg. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Njegova sposobnost da ovo izvodi protiv elitnih hrvača izazivala je strahopoštovanje. Protivnici su ponekad radije dopuštali da ih tušira nego da iskuse "Karelin Lift". Njegova nevjerojatna snaga, brzina i dominacija priskrbili su mu nadimak "Eksperiment". Mnogi na Zapadu nisu mogli vjerovati da je takva fizička superiornost prirodna, teoretizirajući da je proizvod nekog sovjetskog vojnog eksperimenta. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Joe Rogan je svojedobno rekao u podcastu:</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Njegovi roditelji su bili normalne veličine, ali on je ogroman, nevjerojatno ogroman. Bacao je ljude kao od šale. Uništavao ih je". </para><hmn:youtube src="https://www.youtube.com/watch?v=7_dDKWmyz4k"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Sam Karelin je takve optužbe odbacivao, tvrdeći:</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Nitko ne može u potpunosti vjerovati da sam prirodan. Najvažniji doping je trenirati kao luđak – stvarno kao luđak. Ljudi koji me optužuju su oni koji nikada u životu nisu trenirali kao što ja treniram svaki dan svog života." </para><hmn:youtube src="https://www.youtube.com/watch?v=3nAVLrevcmE"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Priče o njegovom treningu su legendarne: trčanje kroz sibirsku tajgu s balvanom na leđima, veslanje satima, podizanje ogromnih težina (navodno je radio bench press s preko 200 kg kao dio rutine), te anegdota da mu je najteži protivnik bio – vlastiti hladnjak, kojeg je teškog preko 200 kg navodno sam nosio osam katova do svog stana. Unatoč masi, bio je izuzetno fleksibilan i agilan.</para><heading2>Od strunjače do Dume</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Nakon šokantnog poraza u Sydneyu 2000., Karelin se povukao iz sporta, simbolično ostavivši svoje hrvačke tenisice na strunjači. Međutim, njegova javna uloga nije završila. Još 1999. godine, na poziv Vladimira Putina, ušao je u politiku. Pridružio se stranci Jedinstvena Rusija i iste godine izabran je za zastupnika u Državnoj Dumi, predstavljajući Novosibirsku oblast. Kasnije je predstavljao i Stavropoljski kraj, a bio je i član Odbora za međunarodne poslove. Godine 2020. postao je senator u Vijeću Federacije, gornjem domu ruskog parlamenta.</para><heading2>Značenje Nadimka 'Putinov Eksperiment'</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Dok je nadimak "Eksperiment" nastao tijekom njegove sportske karijere kao odraz njegove nevjerojatne fizičke pojave, neki izvori (poput korisnički generiranog Sažetka 6) spominju i nadimak "Putinov eksperiment". Ovaj nadimak navodno proizlazi iz njegove kasnije političke karijere i bliske povezanosti s Vladimirom Putinom i njegovom strankom. Prema tom tumačenju, Karelin je viđen kao simbol Putinove ere, utjelovljenje nacionalnog ponosa i snage koju je Putin promovirao kroz sport i istaknute sportaše uključene u politički život. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Važno je napomenuti da je nadimak "Eksperiment", povezan s njegovom sportskom dominacijom, znatno rašireniji i dokumentiraniji u međunarodnim izvorima.</para><heading2>Ostavština Ruskog Medvjeda</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Aleksandr Karelin ostaje jedna od najdominantnijih figura u povijesti sporta. Međunarodna hrvačka federacija (United World Wrestling - UWW, ranije FILA) proglasila ga je najvećim hrvačem grčko-rimskim stilom 20. stoljeća i uvrstila ga među prvih deset članova svoje Kuće slavnih 2003. godine. Četiri puta je dobio "Zlatni pojas" kao najbolji hrvač planeta. U Rusiji je 1996. godine dobio najviše državno odlikovanje – Heroj Ruske Federacije.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Osim sportske i političke karijere, Karelin je i obrazovan čovjek s doktoratom iz sportske pedagogije na temu metoda obrane od bacanja suplesom. Otac je troje djece i poznat kao ljubitelj književnosti, opere i baleta, pokazujući da se iza zastrašujuće pojave "Ruskog Medvjeda" krije kompleksna i svestrana ličnost.</para><hmn:youtube src="https://www.youtube.com/watch?v=IquJj3WEcJg"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Njegova ostavština nije samo u medaljama i rekordima, već u auri nepobjedivosti koju je stvorio i strahopoštovanju koje je izazivao kod protivnika i publike diljem svijeta. Aleksandar Karelin je bio i ostao više od sportaša – bio je fenomen.</para>

Aleksandr Aleksandrovič Karelin najjače je ljudsko biće ikad

NOSIO HLADNJAK OD 200 KG

<para>Njegov hrvački rekord iznosi 887 pobjeda i dva poraza, u oba je poražen sa samo jednim bodom. Aleksandr Karelin do savršenstva je izučio tehniku u grčko-rimskom stilu, koju je još pojačao eksplozivnošću i snagom.</para>

Aleksandr Karelin

Klub boraca

Sportski.net

Putinov 'Eksperiment' ledio krv u žilama; Ovo je najjače ljudsko biće koje je ikad živjelo

Grdosija putuje oceanom: Omela je brodove, sada prijeti pingvinima i cijelom planetu Gigantska santa leda pod nazivom A23a približava se otoku Južna Georgia koji je naseljen brojnim divljim životinjama. Ona bi mogla utjecati na njihov život, ograničiti im pristup hrani, ali i na glavni rashladni sustav Zemlje.Santa leda se trenutačno kreće brzinom od jedan kilometar na sat, što se ne čini tako strašno, no s obzirom na to da je široka više od 64 kilometara i teška oko pet puta više od Mount Everesta, njeno nasukavanje na otok imalo bi popriličan utjecaj.Učinak trilijuna tona leda koji se otopi tako blizu jednog od najvažnijih utočišta divljih životinja na svijetu ne može se predvidjeti. To bi moglo spriječiti mnoge od milijuna pingvina u Južnoj Georgiji da dođu do hrane, a već je omelo na njihovim putanjama brodove koji se kreću tim područjem.Koliko je stara divovska santa leda A23a?Ledene grdosije poput A23a nisu česte. Ogromne ledene ploče stalno se lome s Antarktika, ali većina se raspada u komadiće čim počnu slobodno plutati u toplijem oceanu koji okružuje kontinent.No, A23a je ustrajala i to dugo vremena. Ona je jedna od najstarijih santi leda na svijetu. Odcijepila se od Filchnerova ledenog grebena na Antarktiku davne 1986. godine i sa sobom odnijela sovjetsku istraživačku stanicu, Druzhnaya 1, koja je bila izgrađena na njenom rubu. Santa leda zapela je na morskom dnu i ostala je zarobljena u oceanskom vrtlogu.Bila je okružena drugim manjim santama leda te se jedva micala 20 godina, a zatim je 2020. počela polako plutati prema sjeveru. Prošle se godine šest mjeseci vrtila u rotirajućoj oceanskoj struji Južnog oceana prije nego što se oslobodila i krenula prema Južnoj Georgiji.Otoku se tada približavala brzinom od oko 30 kilometara na dan. "To je prilično brzo za santu leda", rekao je za Sky News Andrew Meijers, oceanograf iz organizacije British Antarctic Survey (BAS) u Cambridgeu.Hoće li se divovska santa leda smanjiti?More oko Južne Georgije toplo je u usporedbi s mjestom gdje je nastala A23a na Antarktiku, pa se očekuje da će ona tijekom 'putovanja' postati tanja, lomljivija i raspasti se.Utjecaj koji bi to moglo imati vjerojatno će biti lokaliziran, ali neće biti beznačajan za milijune pingvina ili tuljana koji naseljavaju Južnu Georgiju.Trilijun tona slatke vode, koja pluta na gušćoj morskoj vodi, moglo bi odvesti hranu za morske životinje dublje pod vodu. Alternativno, ako ogromna santa leda nosi puno mulja i sedimenta, to bi moglo dodati hranjive tvari u vodu te pružiti više hrane za morski život.Santa A23a simbol je globalo zabrinjavajućeg trenda: brzog otapanja leda na Antarktici. Kontinent na godinu gubi oko 150 milijardi tona vode u obliku leda. Polovica te vode je u formi santi, a ostatak se otopi izravno na samom kontinentu. To dovodi do neumoljivog porasta razine mora, za koji se očekuje da će dosegnuti oko 60 centimetara do 2100. godine samo zbog otapanja Antarktika.Pogoršavanje globalnog zatopljenjaGoruću zabrinutost predstavlja utjecaj sve te slatke vode na antarktičku cirkumpolarnu struju koja služi kao rashladni sustav našeg planeta. Topli zrak s ostatka planeta zagrijava površinske vode, struje zatim povlače ovu topliju vodu prema dolje, zamjenjujući je hladnijom vodom iz dubina oceana."Obavlja sve teške poslove u smislu zadržavanja topline uzrokovane globalnim zagrijavanjem", objasnio je dr. Meijers.Mikroskopske biljke, fitoplankton, u regiji također apsorbiraju ugljikov dioksid koji najviše zagrijava planet, a koji se, poput toplije vode, odnosi duboko u oceane i tamo skladišti.Nedavna studija sugerira da svježa voda iz santi leda koje se tope već usporava ovo cirkumpolarno strujanje i moglo bi smanjiti njegovu brzinu za 20 posto do 2050. godine, što bi moglo dodatno pogoršati globalno zatopljenje.POGLEDAJTE VIDEO: Gastroenterolog: 'Rak debelog crijeva visoko je izlječiv, odgovor je u kolonoskopiji' 

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Gigantska <ulink url="https://net.hr/tema/santa-leda">santa leda</ulink> pod nazivom A23a približava se otoku Južna Georgia koji je naseljen brojnim divljim životinjama. Ona bi mogla utjecati na njihov život, ograničiti im pristup hrani, ali i na glavni rashladni sustav Zemlje.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Santa leda se trenutačno kreće brzinom od jedan kilometar na sat, što se ne čini tako strašno, no s obzirom na to da je široka više od 64 kilometara i teška oko pet puta više od Mount Everesta, njeno nasukavanje na otok imalo bi popriličan utjecaj.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Učinak trilijuna tona leda koji se otopi tako blizu jednog od najvažnijih utočišta divljih životinja na svijetu ne može se predvidjeti. To bi moglo spriječiti mnoge od milijuna pingvina u Južnoj Georgiji da dođu do hrane, a već je omelo na njihovim putanjama brodove koji se kreću tim područjem.</para><hmn:article id="05a099b0-e06b-11ef-a762-829ff0affdfc" variation="ba03ebd6-9d09-11eb-8a41-cedfb09875dd"/><heading2>Koliko je stara divovska santa leda A23a?</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ledene grdosije poput A23a nisu česte. Ogromne ledene ploče stalno se lome s <ulink url="https://net.hr/tema/antartik">Antarktika</ulink>, ali većina se raspada u komadiće čim počnu slobodno plutati u toplijem oceanu koji okružuje kontinent.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>No, A23a je ustrajala i to dugo vremena. Ona je jedna od najstarijih santi leda na svijetu. Odcijepila se od Filchnerova ledenog grebena na Antarktiku davne 1986. godine i sa sobom odnijela sovjetsku istraživačku stanicu, Druzhnaya 1, koja je bila izgrađena na njenom rubu. Santa leda zapela je na morskom dnu i ostala je zarobljena u oceanskom vrtlogu.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Bila je okružena drugim manjim santama leda te se jedva micala 20 godina, a zatim je 2020. počela polako plutati prema sjeveru. Prošle se godine šest mjeseci vrtila u rotirajućoj oceanskoj struji Južnog oceana prije nego što se oslobodila i krenula prema Južnoj Georgiji.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Otoku se tada približavala brzinom od oko 30 kilometara na dan. "To je prilično brzo za santu leda", rekao je za <ulink url="https://news.sky.com/story/bigger-than-london-and-five-times-heavier-than-mount-everest-the-impact-of-the-worlds-biggest-iceberg-13324936">Sky News</ulink> Andrew Meijers, oceanograf iz organizacije British Antarctic Survey (BAS) u Cambridgeu.</para><hmn:article id="0efaf284-0e07-11f0-8d82-ee0b203e749c" variation="ba03ebd6-9d09-11eb-8a41-cedfb09875dd"/><heading2>Hoće li se divovska santa leda smanjiti?</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>More oko Južne Georgije toplo je u usporedbi s mjestom gdje je nastala A23a na Antarktiku, pa se očekuje da će ona tijekom 'putovanja' postati tanja, lomljivija i raspasti se.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Utjecaj koji bi to moglo imati vjerojatno će biti lokaliziran, ali neće biti beznačajan za milijune pingvina ili tuljana koji naseljavaju Južnu Georgiju.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Trilijun tona slatke vode, koja pluta na gušćoj morskoj vodi, moglo bi odvesti hranu za morske životinje dublje pod vodu. Alternativno, ako ogromna santa leda nosi puno mulja i sedimenta, to bi moglo dodati hranjive tvari u vodu te pružiti više hrane za morski život.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Santa A23a simbol je globalo zabrinjavajućeg trenda: brzog otapanja leda na Antarktici. Kontinent na godinu gubi oko 150 milijardi tona vode u obliku leda. Polovica te vode je u formi santi, a ostatak se otopi izravno na samom kontinentu. To dovodi do neumoljivog porasta razine mora, za koji se očekuje da će dosegnuti oko 60 centimetara do 2100. godine samo zbog otapanja Antarktika.</para><hmn:article id="9a9ee198-0a46-11f0-b73a-5aa096cf6e8e" variation="ba03ebd6-9d09-11eb-8a41-cedfb09875dd"/><heading2>Pogoršavanje globalnog zatopljenja</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Goruću zabrinutost predstavlja utjecaj sve te slatke vode na antarktičku cirkumpolarnu struju koja služi kao rashladni sustav našeg planeta. Topli zrak s ostatka planeta zagrijava površinske vode, struje zatim povlače ovu topliju vodu prema dolje, zamjenjujući je hladnijom vodom iz dubina oceana.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Obavlja sve teške poslove u smislu zadržavanja topline uzrokovane <ulink url="https://net.hr/tema/globalno-zatopljenje">globalnim zagrijavanjem</ulink>", objasnio je dr. Meijers.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Mikroskopske biljke, fitoplankton, u regiji također apsorbiraju ugljikov dioksid koji najviše zagrijava planet, a koji se, poput toplije vode, odnosi duboko u oceane i tamo skladišti.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Nedavna studija sugerira da svježa voda iz santi leda koje se tope već usporava ovo cirkumpolarno strujanje i moglo bi smanjiti njegovu brzinu za 20 posto do 2050. godine, što bi moglo dodatno pogoršati globalno zatopljenje.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>POGLEDAJTE VIDEO: Gastroenterolog: 'Rak debelog crijeva visoko je izlječiv, odgovor je u kolonoskopiji'</para><hmn:video id="0f9c15a2-0a32-11f0-90b7-829ff0affdfc"/>

Divovska santa leda približava se britanskom otoku, prijetnja je za ekosustav i planetu

LEDENI DIV

santa leda (1).jpg

Magazin

Magazin.hr

Grdosija putuje oceanom: Omela je brodove, sada prijeti pingvinima i cijelom planetu

Sjećate li se Filipe iz 'Zabranjene ljubavi'? Povukla se iz javnosti, a evo kako izgleda danas Hrvatska kazališna, filmska i televizijska glumica Maja Nekić rođena je 4. travnja 1972. godine u Zagrebu, a danas slavi svoj 53. rođendan. Šira javnost najviše je pamti po ulozi Filipe u hit seriji Zabranjena ljubav, koja je 2004. godine osvojila male ekrane i ostala zapamćena kao jedna od prvih domaćih sapunica. Danas na društvenim mrežama dijeli trenutke iz svakodnevice, fotografije sa svojom mačkom i članovima obitelji, a prati je oko 500 ljudi. Kako glumica izgleda danas, možete pogledati u ostatku galerije. 

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Hrvatska kazališna, filmska i televizijska glumica Maja Nekić rođena je 4. travnja 1972. godine u Zagrebu, a danas slavi svoj 53. rođendan. Šira javnost najviše je pamti po ulozi Filipe u hit seriji Zabranjena ljubav, koja je 2004. godine osvojila male ekrane i ostala zapamćena kao jedna od prvih domaćih sapunica. Danas na društvenim mrežama dijeli trenutke iz svakodnevice, fotografije sa svojom mačkom i članovima obitelji, a prati je oko 500 ljudi. Kako glumica izgleda danas, možete pogledati u ostatku galerije.</para>

Sjećate li se Filipe iz 'Zabranjene ljubavi'? Povukla se iz javnosti, a evo kako izgleda danas

SRETAN ROĐENDAN

<para>Maja Nekić je hrvatska kazališna, filmska i televizijska glumica rođena 4. travnja 1972. godine u Zagrebu.</para>

Maja Nekić

Zvijezde

Lea Obelić

Zgodne Karlovčanke preplavile grad: Djevojka u tajicama plijenila sve poglede Sunčan, proljetni dan izmamio je Karlovčane na ulice i parkove, a grad se pretvorio u pravu zonu rekreacije na otvorenom. Neki su se razgibavali i vježbali, drugi su lagano prošetali uživajući u suncu, a bilo je i onih koji su se odlučili na rolanje po gradskim stazama. KAportal  donosi galeriju Karlovčana koji su čak prošetali u majicama bez rukava i nisu se bojali hladnoće. 

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Sunčan, proljetni dan izmamio je Karlovčane na ulice i parkove, a grad se pretvorio u pravu zonu rekreacije na otvorenom. Neki su se razgibavali i vježbali, drugi su lagano prošetali uživajući u suncu, a bilo je i onih koji su se odlučili na rolanje po gradskim stazama. <ulink url="https://kaportal.net.hr/galerije/1352286/foto-galerija-karlovackim-ulicama-3-travanj-2025-foto-igor-cepurkovski/#foto-46">KAportal</ulink> donosi galeriju Karlovčana koji su čak prošetali u majicama bez rukava i nisu se bojali hladnoće.</para>

Zgodne Karlovčanke vježbaju: Od razgibavanja do rolanja pa lagane šetnje 

POGLED S PET ZVJEZDICA 

KAportal

Paparazzi

Zgodne Karlovčanke preplavile grad: Djevojka u tajicama plijenila sve poglede

Skrivene opasnosti: Ovih 30 uobičajenih stvari svi imamo doma, a mogu naštetiti zdravlju Neki uobičajeni kućanski predmeti mogu utjecati na zdravlje zbog prisutnosti štetnih tvari, mikroorganizama ili fizičkih čimbenika koji mogu izazvati alergije, iritacije, respiratorne probleme ili dugoročne zdravstvene posljedice. Vlaga u domu može uzrokovati rast plijesni. Najčešće se javlja u kupaonicama, podrumima i slabo prozračenim prostorima. Osim toga neki proizvodi za čišćenje sadrže kemikalije koje mogu izazvati iritaciju dišnog sustava, kože ili očiju, piše Stars Insider. No, to je samo mali dio opasnosti koje potencijalno vrebaju na zdravlje iz vašeg doma. Provjerite koje uobičajene stvari koje imate u svom domu mogu naštetiti vašem zdravlju. 

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Neki uobičajeni kućanski predmeti mogu utjecati na zdravlje zbog prisutnosti štetnih tvari, mikroorganizama ili fizičkih čimbenika koji mogu izazvati <ulink url="https://net.hr/tema/alergija">alergije</ulink>, iritacije, respiratorne probleme ili dugoročne zdravstvene posljedice. Vlaga u domu može uzrokovati rast plijesni. Najčešće se javlja u kupaonicama, podrumima i slabo prozračenim prostorima. Osim toga neki proizvodi za čišćenje sadrže kemikalije koje mogu izazvati iritaciju dišnog sustava, kože ili očiju, piše <ulink url="https://www.starsinsider.com/health/422437/common-household-items-that-can-affect-your-health">Stars Insider</ulink>. No, to je samo mali dio opasnosti koje potencijalno vrebaju na <ulink url="https://net.hr/tema/zdravlje">zdravlje</ulink> iz vašeg doma. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Provjerite koje uobičajene stvari koje imate u svom domu mogu naštetiti vašem zdravlju.</para><hmn:article id="4d65ffd6-08db-11f0-bf26-829ff0affdfc" variation="ba03ebd6-9d09-11eb-8a41-cedfb09875dd"/>

Ovih 30 stvari skoro svi imamo u domu, a mogu loše utjecati na zdravlje

MAGNETI ZA BAKTERIJE 

<para>Ljudi općenito vjeruju da su sigurni koliko god mogu biti kada zatvore ulazna vrata svoga doma. Ali što je s opasnostima koje vrebaju iznutra? Istraživanja pokazuju da je vaš dom pun prijetnji poput otrovnih proizvoda za čišćenje, skrivene plijesni, kontaminacije iz hladnjaka itd. Evo kojih to 30 uobičajenih stvari koje imate u svom domu mogu naštetiti vašem zdravlju!</para>

dom 1.jpg

Dom&vrt

Skrivene opasnosti: Ovih 30 uobičajenih stvari svi imamo doma, a mogu naštetiti zdravlju

Mladi vozač uništio formulu pred cijelim svijetom, šokantni prizori obilaze planet Mladi Australac Jack Doohan (22), debitant u Formuli 1, doživio je ozbiljan sudar tijekom drugog slobodnog treninga za Veliku nagradu Japana na stazi Suzuka. Nesreća je bila vrlo teška, ali na sreću Doohan je izašao neozlijeđen iz svojega, potpuno smrskanoga, bolida.​Incident se dogodio pri velikoj brzini u prvom zavoju kada je Doohan izgubio kontrolu nad svojim Alpine bolidom i prvi velikoj brzini udario u zaštitnu ogradu.  Vozilo je jako oštećeno,  otkinuo se i jedan kotača. Trening je odmah prekinut crvenom zastavom kako bi se omogućilo uklanjanje oštećenog bolida i sanacija staze. 

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Mladi Australac Jack Doohan (22), debitant u <ulink url="https://net.hr/tema/formula-1">Formuli 1</ulink>, doživio je ozbiljan sudar tijekom drugog slobodnog treninga za Veliku nagradu Japana na stazi Suzuka. Nesreća je bila vrlo teška, ali na sreću Doohan je izašao neozlijeđen iz svojega, potpuno smrskanoga, bolida.​</para><hmn:article id="42d97d4c-00af-11f0-aa1a-ee0b203e749c" variation="ba03ebd6-9d09-11eb-8a41-cedfb09875dd"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Incident se dogodio pri velikoj brzini u prvom zavoju kada je Doohan izgubio kontrolu nad svojim Alpine bolidom i prvi velikoj brzini udario u zaštitnu ogradu. Vozilo je jako oštećeno, otkinuo se i jedan kotača. Trening je odmah prekinut crvenom zastavom kako bi se omogućilo uklanjanje oštećenog bolida i sanacija staze.</para>

Jack Doohan uništio formulu pred cijelim svijetom,

PLATIO DANAK NEISKUSTVU

<para>Nakon nesreće, Doohan je putem timske radioveze potvrdio da je dobro, ali je preventivno prevezen u medicinski centar na daljnje preglede. Ovo je drugi put ove sezone da Doohan doživljava nesreću; prethodno je imao incident tijekom Velike nagrade Australije, gdje je također prošao bez ozljeda. ​</para>

jack doohan frmula

Ostali sportovi

Mladi vozač uništio formulu pred cijelim svijetom, šokantni prizori obilaze planet

Thompson rasprodao Hipodrom, a internet gori od urnebesnih memeova: Koji vam je omiljeni?  

<hmn:article id="ca6f8c88-1121-11f0-8fd3-5aa096cf6e8e" variation="ba03ebd6-9d09-11eb-8a41-cedfb09875dd"/>

Thompson rasprodao Hipodrom, a internet gori od urnebesnih memeova: Koji vam je omiljeni?

SMIJEH DO SUZA

<para>Nakon što su u petak, 28. ožujka, krenule u prodaju karte za dugoočekivani koncert Marka Perkovića Thompsona na zagrebačkom Hipodromu, koji će se održati 5. srpnja 2025., zavladala je prava pomama među njegovim obožavateljima. Interes je bio toliko velik da su ulaznice planule u rekordnom roku, a sustavi za prodaju karata su u nekoliko navrata čak padali zbog navale. Na prodajnim mjestima formirali su se dugi redovi, a oni koji su se odlučili na online kupovinu morali su imati strpljenja – satima su čekali u virtualnim redovima, ne gaseći ekran i nadajući se da će baš njima pripasti ta dragocjena ulaznica. Zbog iznimne potražnje i tehničkih poteškoća, Thompsonov tim odlučio je privremeno zaustaviti prodaju, što je izazvalo razočaranje tisuća fanova koji nisu uspjeli doći do svojih ulaznica. No, već u četvrtak stigla je nova doza dobre vijesti – ulaznice su ponovno puštene u prodaju, a reakcije publike bile su još brže i burnije nego prije.
Društvene mreže preplavljene su komentarima, a nisu izostale ni brojne šale i memovi koji su dodatno podgrijali atmosferu. Donosimo najsmješnije memeove od početka kupnji karata do danas.</para>

Thompson

Svaštara

Lorena Motik.png

Lorena Motik

Monstruozni tornado opustošio grad, vjetar bacao aute kilometrima dalje, čupao stabla, rušio kuće Očajni stanovnici američke države Arkansas pokušavaju sanirati štetu koju je načinio razorni tornado u srijedu. Pokušavaju spasiti nešto od imovine i osobnih stvari iz razrušenih kuća.Oluja iz koje se stvorio tornado vjerojatno će ući u povijest zbog svoje jačine.Meteorolozi FOX-a opisali su ga "klinastim tornadom" zato što "izgleda šire od udaljenosti od tla do baze oblaka".Zajedno s razornim tornadom pojavili su se i udari munja. Eksplodirali su transformatori zbog intenzivnog vjetra za koji se procjenjuje da je dosegao brzinu od gotovo 320 kilometara na sat. 

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Očajni stanovnici <ulink url="https://net.hr/tema/sad">američke države</ulink> Arkansas pokušavaju sanirati štetu koju je načinio razorni <ulink url="https://net.hr/tema/tornado">tornado </ulink>u srijedu. Pokušavaju spasiti nešto od imovine i osobnih stvari iz razrušenih kuća.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Oluja iz koje se stvorio tornado vjerojatno će ući u povijest zbog svoje jačine.</para><hmn:article id="dba7cc86-42aa-11ef-bb40-72780b90502a" variation="ba03ebd6-9d09-11eb-8a41-cedfb09875dd"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Meteorolozi FOX-a opisali su ga "klinastim tornadom" zato što "izgleda šire od udaljenosti od tla do baze oblaka".</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Zajedno s razornim tornadom pojavili su se i udari munja. Eksplodirali su transformatori zbog intenzivnog vjetra za koji se procjenjuje da je dosegao brzinu od gotovo 320 kilometara na sat.</para>

Tornado i vjetar od 320 kilometara na sat opustošili Arkansas

OSTALA JE SAMO TUGA

Tornado, SAD, Arkansas

Svijet

Tajana Gvardiol.png

Tajana Gvardiol

Monstruozni tornado opustošio grad, vjetar bacao aute kilometrima dalje, čupao stabla, rušio kuće

Ne pokušavajte ovo kod kuće! Hrvat izvodi vratolomije: Prizori od kojih zastaje dah Matej Nevešćanin, mladi zadarski skakač u vodu, ime je koje sve glasnije odzvanja u svijetu vodenih sportova. Sa samo 18 godina (rođen 2007.), ovaj talentirani sportaš već se može pohvaliti titulom juniorskog europskog prvaka i svjetskog doprvaka, te predstavlja jednu od najvećih nada hrvatskih skokova u vodu, hrabro koračajući prema seniorskoj eliti.Počeci i rani uspjesiIako se danas čini nezamislivim vidjeti ga izvan bazena, Matejev put do skokova u vodu nije bio predvidiv. Kao dječak, iskušao je nekoliko drugih sportova, no bez većeg uspjeha. "Počeo sam skakati prije deset godina i dok je bilo nekih malih pokušaja u drugim sportovima, skokovi su bili moja prva ljubav i ostao sam uz njih," izjavio je Nevešćanin za World Aquatics. Ta ljubav i predanost ubrzo su počele donositi plodove.Ključan trenutak u njegovoj juniorskoj karijeri dogodio se 2022. godine na Svjetskom juniorskom prvenstvu u Kanadi. U paru s Davidom Ledinskim (tada 19-godišnjakom), Nevešćanin je osvojio srebrnu medalju u sinkroniziranim skokovima s daske od 3 metra. Bio je to uspjeh koji ih je lansirao među vodeće juniorske parove svijeta i dao im vjetar u leđa za daljnji napredak.Povijesno zlato u RijeciGodina 2023. donijela je Mateju Nevešćaninu trenutak za pamćenje i upis u povijest hrvatskih skokova u vodu. Na Europskom juniorskom prvenstvu održanom u Rijeci, tada 16-godišnji Matej pružio je dominantnu predstavu u disciplini daska 1 metar (kategorija A). Nakon što je bio najbolji u jutarnjim kvalifikacijama, u finalu je potvrdio svoju kvalitetu i nadmašio jaku konkurenciju, uključujući i seniorskog osvajača svjetskih i europskih medalja, Talijana Mattea Santora.S ukupnom ocjenom 499.60, Nevešćanin je osvojio zlatnu medalju – prvu ikad za Hrvatsku na europskim juniorskim prvenstvima u skokovima u vodu. "Bilo je stvarno teško nakon prvog mjesta u kvalifikacijama dokazati da to nije bila slučajnost, i nadam se da sam to i dokazao," rekao je presretni Matej nakon natjecanja. "Stvarno sam sretan što sam osvojio ovo prvo zlato za Hrvatsku na ovako velikom natjecanju, ali ja sam sportaš, imam još disciplina i vratit ću se napornom radu u tjednima koji dolaze."Iskustvo na seniorskoj sceniUspjesi u juniorskoj konkurenciji bili su jasan znak da su Nevešćanin i Ledinski spremni za iskorak na seniorsku razinu. Svoj debi na najvećoj pozornici imali su na Svjetskom prvenstvu u vodenim sportovima u Fukuoki, Japan, u srpnju 2023. godine.Natjecali su se zajedno u sinkroniziranim skokovima s daske od 3 metra, gdje su zauzeli 15. mjesto u kvalifikacijama s 335.73 bodova, tijesno propustivši finale. Unatoč tome, bili su iznimno zadovoljni svojim nastupom. "Ovo je naše prvo veliko seniorsko natjecanje zajedno i stvarno smo ponosni na sebe. Nastupili smo jako dobro, ali uvijek ima prostora za napredak," optimistično je izjavio Nevešćanin. Njegov partner Ledinski dodao je kako im je upravo srebro sa Svjetskog juniorskog prvenstva dalo poticaj za brzi uspon među seniore.Osim u sinkru, Matej je u Fukuoki nastupio i individualno na dasci od 1m i 3m. Na dasci od 3 metra, zauzeo je solidno 23. mjesto u kvalifikacijama s ocjenom 366.50, pokazavši svoj potencijal i u pojedinačnoj konkurenciji među svjetskom elitom. David Ledinski je u istoj disciplini bio 49.Iskustvo su nastavili skupljati i na idućem Svjetskom prvenstvu u Dohi u veljači 2024. godine. U disciplini sinkroniziranih skokova s daske od 3 metra, ponovno su zauzeli 15. mjesto s 333.48 bodova, potvrđujući svoju prisutnost na svjetskoj sceni.Predanost treningu i pogled prema Olimpijskim igramaIza ovih uspjeha stoje sati i sati napornog rada. Matej i David potpuno su posvećeni treningu, svjesni da je to jedini put do vrhunskih rezultata. "Treninzi nam sada ispunjavaju gotovo cijele dane, ponekad i 5-6 sati dnevno, što je ono što profesionalni sportaši trebaju raditi," objasnio je Nevešćanin.Njihov glavni cilj su Olimpijske igre. Iako su svjesni da su još uvijek vrlo mladi, ne skrivaju ambicije. "Pripremat ćemo se za Dohu (Svjetsko prvenstvo 2024.) i trenirati svaki dan u nadi da ćemo osigurati olimpijsku vizu," rekao je Ledinski nakon Fukuoke, misleći na Pariz 2024. "Ali također smo vrlo mladi, pa čak i ako Pariz ne bude taj, dat ćemo sve od sebe da uspijemo 2028."Matej Nevešćanin primjer je iznimnog talenta, predanosti i sportske zrelosti. Njegovi dosadašnji uspjesi, posebno povijesno juniorsko zlato za Hrvatsku, te hrabri nastupi na seniorskim svjetskim prvenstvima, jasno pokazuju da je pred njim svijetla budućnost. Hrvatski skokovi u vodu u njemu imaju dragulj koji će, nema sumnje, nastaviti brusiti svoj sjaj na najvećim svjetskim natjecanjima.POGLEDAJTE VIDEO: Čeferin o HNS-u i Kustiću 

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Matej Nevešćanin, mladi zadarski skakač u vodu, ime je koje sve glasnije odzvanja u svijetu vodenih sportova. Sa samo 18 godina (rođen 2007.), ovaj talentirani sportaš već se može pohvaliti titulom juniorskog europskog prvaka i svjetskog doprvaka, te predstavlja jednu od najvećih nada hrvatskih skokova u vodu, hrabro koračajući prema seniorskoj eliti.</para><hmn:article id="75b76daa-10cc-11f0-95ab-5aa096cf6e8e" variation="ba03ebd6-9d09-11eb-8a41-cedfb09875dd"/><heading2>Počeci i rani uspjesi</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Iako se danas čini nezamislivim vidjeti ga izvan bazena, Matejev put do skokova u vodu nije bio predvidiv. Kao dječak, iskušao je nekoliko drugih sportova, no bez većeg uspjeha. "Počeo sam skakati prije deset godina i dok je bilo nekih malih pokušaja u drugim sportovima, skokovi su bili moja prva ljubav i ostao sam uz njih," izjavio je Nevešćanin za World Aquatics. Ta ljubav i predanost ubrzo su počele donositi plodove.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ključan trenutak u njegovoj juniorskoj karijeri dogodio se 2022. godine na Svjetskom juniorskom prvenstvu u Kanadi. U paru s Davidom Ledinskim (tada 19-godišnjakom), Nevešćanin je osvojio srebrnu medalju u sinkroniziranim skokovima s daske od 3 metra. Bio je to uspjeh koji ih je lansirao među vodeće juniorske parove svijeta i dao im vjetar u leđa za daljnji napredak.</para><heading2>Povijesno zlato u Rijeci</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Godina 2023. donijela je Mateju Nevešćaninu trenutak za pamćenje i upis u povijest hrvatskih skokova u vodu. Na Europskom juniorskom prvenstvu održanom u Rijeci, tada 16-godišnji Matej pružio je dominantnu predstavu u disciplini daska 1 metar (kategorija A). Nakon što je bio najbolji u jutarnjim kvalifikacijama, u finalu je potvrdio svoju kvalitetu i nadmašio jaku konkurenciju, uključujući i seniorskog osvajača svjetskih i europskih medalja, Talijana Mattea Santora.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>S ukupnom ocjenom 499.60, Nevešćanin je osvojio zlatnu medalju – prvu ikad za Hrvatsku na europskim juniorskim prvenstvima u skokovima u vodu. "Bilo je stvarno teško nakon prvog mjesta u kvalifikacijama dokazati da to nije bila slučajnost, i nadam se da sam to i dokazao," rekao je presretni Matej nakon natjecanja. "Stvarno sam sretan što sam osvojio ovo prvo zlato za Hrvatsku na ovako velikom natjecanju, ali ja sam sportaš, imam još disciplina i vratit ću se napornom radu u tjednima koji dolaze."</para><heading2>Iskustvo na seniorskoj sceni</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Uspjesi u juniorskoj konkurenciji bili su jasan znak da su Nevešćanin i Ledinski spremni za iskorak na seniorsku razinu. Svoj debi na najvećoj pozornici imali su na Svjetskom prvenstvu u vodenim sportovima u Fukuoki, Japan, u srpnju 2023. godine.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Natjecali su se zajedno u sinkroniziranim skokovima s daske od 3 metra, gdje su zauzeli 15. mjesto u kvalifikacijama s 335.73 bodova, tijesno propustivši finale. Unatoč tome, bili su iznimno zadovoljni svojim nastupom. "Ovo je naše prvo veliko seniorsko natjecanje zajedno i stvarno smo ponosni na sebe. Nastupili smo jako dobro, ali uvijek ima prostora za napredak," optimistično je izjavio Nevešćanin. Njegov partner Ledinski dodao je kako im je upravo srebro sa Svjetskog juniorskog prvenstva dalo poticaj za brzi uspon među seniore.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Osim u sinkru, Matej je u Fukuoki nastupio i individualno na dasci od 1m i 3m. Na dasci od 3 metra, zauzeo je solidno 23. mjesto u kvalifikacijama s ocjenom 366.50, pokazavši svoj potencijal i u pojedinačnoj konkurenciji među svjetskom elitom. David Ledinski je u istoj disciplini bio 49.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Iskustvo su nastavili skupljati i na idućem Svjetskom prvenstvu u Dohi u veljači 2024. godine. U disciplini sinkroniziranih skokova s daske od 3 metra, ponovno su zauzeli 15. mjesto s 333.48 bodova, potvrđujući svoju prisutnost na svjetskoj sceni.</para><heading2>Predanost treningu i pogled prema Olimpijskim igrama</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Iza ovih uspjeha stoje sati i sati napornog rada. Matej i David potpuno su posvećeni treningu, svjesni da je to jedini put do vrhunskih rezultata. "Treninzi nam sada ispunjavaju gotovo cijele dane, ponekad i 5-6 sati dnevno, što je ono što profesionalni sportaši trebaju raditi," objasnio je Nevešćanin.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Njihov glavni cilj su Olimpijske igre. Iako su svjesni da su još uvijek vrlo mladi, ne skrivaju ambicije. "Pripremat ćemo se za Dohu (Svjetsko prvenstvo 2024.) i trenirati svaki dan u nadi da ćemo osigurati olimpijsku vizu," rekao je Ledinski nakon Fukuoke, misleći na Pariz 2024. "Ali također smo vrlo mladi, pa čak i ako Pariz ne bude taj, dat ćemo sve od sebe da uspijemo 2028."</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Matej Nevešćanin primjer je iznimnog talenta, predanosti i sportske zrelosti. Njegovi dosadašnji uspjesi, posebno povijesno juniorsko zlato za Hrvatsku, te hrabri nastupi na seniorskim svjetskim prvenstvima, jasno pokazuju da je pred njim svijetla budućnost. Hrvatski skokovi u vodu u njemu imaju dragulj koji će, nema sumnje, nastaviti brusiti svoj sjaj na najvećim svjetskim natjecanjima.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>POGLEDAJTE VIDEO: Čeferin o HNS-u i Kustiću</para><hmn:video id="a546db80-10b5-11f0-b265-5aa096cf6e8e" variation="ba03ebd6-9d09-11eb-8a41-cedfb09875dd"/>

Prizori koji oduzimaju dah! Hrvat izvodi vratolomije skokovima u vodu

GRIMASE SU PRAVI HIT

<para>Hrvatski reprezentativac u skokovima u vodu, 18-godišnji Matej Nevešćanin, u četvrtak je ostvario povijesni rezultat plasmanom u finale natjecanja za Svjetski kup u meksičkoj Guadalajari, u disciplini skokova s daske (3m).</para>

Matej Neveščanin

Ne pokušavajte ovo kod kuće! Hrvat izvodi vratolomije: Prizori od kojih zastaje dah

Ovako izgleda 75.000 ljudi na Hipodromu, a na Thompsona stiže njih više od 500.000!  Thompsonov koncert na zagrebačkom Hipodromu već je ušao u povijest i to prije nego je uopće održan. Koncert Marka Perkovića Thompsona (58) najavljuje događaj koji će zasjeniti sva dosadašnja velika okupljanja na toj lokaciji, a upravo na Hipodromu godinama su se događale scene koje su ušle u pamćenje. Od dolaska pape, Rolling Stonesa i Eda Sheerana (34), u nastavku donosimo pregled najvećih koncerata i okupljanja na Hipodromu, uz fotografije koje pokazuju kako je to izgledalo tada kada je ondje bilo ''puno ljudi''. 

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Thompsonov koncert na zagrebačkom Hipodromu već je ušao u povijest i to prije nego je uopće održan. Koncert <ulink url="https://net.hr/tema/marko-perkovic-thompson">Marka </ulink><ulink url="https://net.hr/tema/marko-perkovic-thompson">Perkovića Thompsona </ulink>(58) najavljuje događaj koji će zasjeniti sva dosadašnja velika okupljanja na toj lokaciji, a upravo na Hipodromu godinama su se događale scene koje su ušle u pamćenje. Od dolaska pape, Rolling Stonesa i <ulink url="https://net.hr/tema/ed-sheeran">Eda Sheerana</ulink> (34), u nastavku donosimo pregled najvećih koncerata i okupljanja na Hipodromu, uz fotografije koje pokazuju kako je to izgledalo tada kada je ondje bilo ''puno ljudi''.</para>

Ovako izgleda 75.000 ljudi na Hipodromu, a na Thompsona stiže više od 500.000 ljudi! 

NIJE SE MOGLO DISATI

Papa Ivan Pavao II, Ed Sheeran, Roling Stones

Glazba

Hot.hr

Ovako izgleda 75.000 ljudi na Hipodromu, a na Thompsona stiže njih više od 500.000! 

Maja Lena Lopatny harala je partyjima prije 15 godina: Plijenila pažnju gdje god se pojavila Bivša televizijska voditeljica i PR menadžerica, Maja Lena Lopatny (34), posvećena je obiteljskom životu te je rijetko vidimo u javnosti. No, kći glumice Mije Begović i preminulog vaterpolista te ugostitelja Ronalda Lopatnyja nekoć se često pojavljivala na važnim događajima te je dominirala modnim pistama. Maja Lena nerijetko plijeni pažnju svojom ljepotom, a posebno je upečatljiva njena duga i bujna kosa. U mlađim danima mijenjala je imidž, pa je tako bila plavuša, brineta ili riđokosa. Također, tada je bila sklonija jačem make-upu te opuštenijem stilu, dok je na modnim pistama oduševljavala u raznim haljinama. Zavirite u galeriju i pogledajte kako je Maja Lena izgledala prije 15-ak godina!POGLEDAJTE VIDEO: Zrinka na dočeku: 'Ponosna sam na svoj kvart, ja sam ovako sa svima dočekala Ćorluku nakon Rusije' 

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Bivša televizijska voditeljica i PR menadžerica, <ulink url="https://net.hr/tema/maja-lena-lopatny">Maja Lena Lopatny </ulink>(34), posvećena je obiteljskom životu te je rijetko vidimo u javnosti. No, kći glumice <ulink url="https://net.hr/tema/mia-begovic">Mije Begović</ulink> i preminulog vaterpolista te ugostitelja <ulink url="https://net.hr/tema/ronald-lopatny">Ronalda Lopatnyja</ulink> nekoć se često pojavljivala na važnim događajima te je dominirala modnim pistama. </para><hmn:article id="dc66804a-1077-11f0-ab48-ee0b203e749c" variation="ba03ebd6-9d09-11eb-8a41-cedfb09875dd"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Maja Lena nerijetko plijeni pažnju svojom ljepotom, a posebno je upečatljiva njena duga i bujna kosa. U mlađim danima mijenjala je imidž, pa je tako bila plavuša, brineta ili riđokosa. Također, tada je bila sklonija jačem make-upu te opuštenijem stilu, dok je na modnim pistama oduševljavala u raznim haljinama. Zavirite u galeriju i pogledajte kako je Maja Lena izgledala prije 15-ak godina!</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>POGLEDAJTE VIDEO: Zrinka na dočeku: 'Ponosna sam na svoj kvart, ja sam ovako sa svima dočekala Ćorluku nakon Rusije'</para><hmn:video id="6efa33ca-0f24-11f0-89da-ee0b203e749c"/>

Pogledajte kako je Maja Lena Lopatny izgledala prije 15 godina

ORIGINALNA I SMJELA

<para>Kći poznate glumice i preminulgo vaterpolista prije više od deset godina bila je jedna od najzapaženijih lica na brojnim modnim eventima. </para>

Zastrašuju prosvjednike iz Varaždina? 'Pojeli smo govna, a usta nismo otvorili'

Najnovije

Putinov 'Eksperiment' ledio krv u žilama; Ovo je najjače ljudsko biće koje je ikad živjelo

Grdosija putuje oceanom: Omela je brodove, sada prijeti pingvinima i cijelom planetu

Sjećate li se Filipe iz 'Zabranjene ljubavi'? Povukla se iz javnosti, a evo kako izgleda danas

Zgodne Karlovčanke preplavile grad: Djevojka u tajicama plijenila sve poglede

Skrivene opasnosti: Ovih 30 uobičajenih stvari svi imamo doma, a mogu naštetiti zdravlju

Mladi vozač uništio formulu pred cijelim svijetom, šokantni prizori obilaze planet

Thompson rasprodao Hipodrom, a internet gori od urnebesnih memeova: Koji vam je omiljeni?

Monstruozni tornado opustošio grad, vjetar bacao aute kilometrima dalje, čupao stabla, rušio kuće

Ne pokušavajte ovo kod kuće! Hrvat izvodi vratolomije: Prizori od kojih zastaje dah

Ovako izgleda 75.000 ljudi na Hipodromu, a na Thompsona stiže njih više od 500.000!