Teško da itko može zaboraviti apokaliptične prizore iz Kupske ulice te nedjelje 27. rujna 2007. godine, kada se u jeku gradnje HEP-ove poslovne zgrade s podzemnom garažom otvorila zemlja.
Život stao u oblaku prašine
U jednom trenutku obiteljska katnica još se drži na rubu 40 metara dubokog ambisa koji se otvorio uz gradilište obližnjeg HEP-a, da bi se već u idućem survala u rupu uz zaglušujuću buku. U oblaku prašine i građevinskog materijala nestao je čitav jedan životni vijek ulaganja, rada, stvaranja, nestale su obiteljske uspomene, trenuci tuge i sreće.
Ostale obiteljske kuće te zagrebačke ulice dobile su bitku sa silama prirode i (ne)odgovornim ljudima koji ih nisu poštivali, pa su se stanari nakon mjeseci potucanja po hostelima i alternativnim smještajima vratili u njih i pokušali pokrpati svoje živote.
Oštećenja su i danas vidljiva, zidovi vlažni i raspucani, a stanari bez novca da saniraju nastalu štetu koja se u čitavoj ulici procjenjuje na oko 17 milijuna kuna. Četiri godine strpljivo su čekali pravdu da bi na kraju dobili pljusku.
Pa tko vas je tjerao iz kuća?
Tužili su HEP i Tehniku za ometanje posjeda, a nepravomoćnom presudom zagrebačkog Općinskog suda odlučeno je kako nema dokaza da su radovi na gradilištu uzrokovali oštećenje njihovih domova. Investitor HEP i glavni izvođač radova Tehnika, stoji u presudi, nisu krivi za podrhtavanje tla, urušavanje ulice, oštećenje kuća i prisilno iseljavanje stanara.
Stanari Kupske su ogorčeni, sumnjaju na prljave rabote, teško im je odlučiti što ih više boli – to što ispada da nitko nije kriv ili pak to što se hladno tvrdi da ih nitko nije ni tjerao da napuste svoju razrušenu i nestabilnu ulicu, nego da su otišli dobrovoljno.
Gradonačelnik Milan Bandić ne želi komentirati nepravomoćnu presudu, ali najavljuje tužbu kako bi se gradu namirila šteta od gotovo tri milijuna kuna uloženih u sanaciju kuća i smještaj stanara. Tvrdi 'gospoda će to platiti s kamatama', ali se ni sam ne usuđuje uprijeti prstom u tu gospodu, odnosno ne želi otkriti koga to namjerava tužiti i kada.
Odvjetnica stanara Doris Košta pravdu će tražiti u žalbenom postupku na Županijskom sudu u Zagrebu jer tvrdi da je odluka 'nebulozna' i donesena 'temeljem pogrešne ocjene dokaza'.
'Čudna koincidencija'
Prva runda pravne bitke stanara završila je tako njihovim porazom. Tko je za to kriv? Je li sud dobro i pravilno odvagnuo sve dokaze? Je li pravni zastupnik stanara iskoristio sve mogućnosti koje su mu bile na raspolaganju? Jesu li studije provedene po svim pravilima? Je li golemi iskop za poslovnu zgradu HEP-a s podzemnom garažom samo tik do propale Kupske samo 'čudna koincidencija'? Odgovore na to dat će presuda višeg suda, kao i ona koja se očekuje u kaznenom postupku u kojem je Županijsko državno odvjetništvo diglo optužnicu protiv triju tvrtki i devet odgovornih osoba koje terete da su ugrozili živote stanara i učinili štetu od 17 milijuna kuna.
No, u međuvremenu nije se neukusno zapitati što bi bilo da se umjesto Kupske, u kojoj su domove izgradile obitelji prosječnog ili nižeg imovinskog statusa, zemlja pod sličnim okolnostima otvorila pod Todorićevim Kulmerovim dvorima, na Pantovčaku ispod vile Zvonimira Bobana ili na Tuškancu pod dvorima Zlatka i Piruške Canjuge? Bi li i tada Odvjetništvu trebale dvije i pol godine za podizanje optužnice? Koliko bi se jakih odvjetničkih ureda natjecalo u zastupanju oštećenih? I bi li sud i njima rekao da ih nitko nije 'prisilio' da napuste svoje domove? Nekako je teško u to povjerovati. Zar ne?
