Ruski predsjednik Vladimir Putin napada, poseže za sve otrovnijim planovima i tjera zapadne prijestolnice na ratne igre u njegovim ubojitim scenarijima. Ruski predsjednik terorizira Ukrajince u gradovima daleko od ratnih bojišnica. Sumnjiči ga se da je naredio sabotažu plinovoda prema Europi. I, što je najstrašnije, prijeti nuklearnim ratom, piše Politico.
To se sve dogodilo u rasponu od samo nekoliko tjedana. Zapadni čelnici sada pokušavaju planirati za sve što bi nepredvidljiviji vođa mogao učiniti sljedeće. Boje se još više pretjeranih verzija onoga što se već dogodilo: više terorističkih kampanja za uništavanje ukrajinskih energetskih postrojenja uoči zime, više poremećaja infrastrukture koja pokreće europsko društvo, više nuklearnog zveckanja oružjem.
Cilj je, kažu analitičari i dužnosnici, iscrpiti zapadno strpljenje i resurse - u biti igrati dugu igru u nadi da će stvoriti pukotine na Zapadu prije gubitka na bojnom polju. "Ruske snage će biti poražene na bojnom polju", rekao je Ben Hodges, bivši zapovjednik američke vojske u Europi, dodajući: "Ukrajinci su postigli nepovratan zamah."
Iako se dužnosnici ne mogu u potpunosti obraniti od svih Putinovih najnovijih taktika, ipak i dalje raspravljaju o tome koje bi novo oružje Ukrajini moglo trebati za borbu, kako bolje nadzirati kritičnu infrastrukturu Europe i kako odgovoriti Putina od pokretanja nuklearnog napada. "Kao saveznici", rekla je nizozemska ministrica obrane Kajsa Ollongren u e-poruci prošlog tjedna, "moramo ostati mirni i ne dopustiti da njegova neprihvatljiva retorika diktira naš odgovor. NATO je spreman za svaki scenarij."
Politico je naveo nekoliko situacija koje bi se mogle dogoditi i kako se zapadni saveznici pripremaju za njih.
Teroriziranje ukrajinskih civila
U ponedjeljak ujutro, u vrlo simboličnom potezu, ruske su rakete pogodile središte Kijeva tijekom špice, što je bio prvi put od lipnja da je gađan glavni grad. Raketni napadi, rekao je jedan visoki diplomat iz Srednje Europe, bili su "osveta za most" - misleći na napad na most koji povezuje Krim s Rusijom.
No neki stručnjaci strahuju da je u tijeku šira kampanja. U ponedjeljak su također bombardirani brojni drugi ukrajinski gradovi, od kojih su neki mjesecima bili pušteni na miru, a napad se nastavio i u utorak. Čini se da su meta, rekli su ukrajinski dužnosnici, energetski objekti. Budući da se bliži zima, takvi su objekti od vitalnog značaja. Ruski cilj, tvitao je ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmitro Kuleba, je stvoriti "nepodnošljive uvjete za civile".
Analitičari su zabrinuti što bi moglo uslijediti. Heinrich Brauss, bivši pomoćnik glavnog tajnika NATO-a koji je prethodno služio kao general-pukovnik u njemačkoj vojsci, rekao je da je zabrinut što se novoimenovani zapovjednik ruskih snaga u Ukrajini, Sergej Surovikin, smatra "apsolutno brutalnim i da ne mari za civile i civilne infrastrukture."
Mogući odgovori kretali su se od dodatnih poziva na nove sankcije - poljski veleposlanik u EU-u Andrzej Sadoś pozvao je na kazne "što je prije moguće" - do davanja Ukrajini novih tipova protuzračnih obrambenih sustava. Njemačka je u ponedjeljak objavila da će ubrzati isporuku naprednih sustava protuzračne obrane IRIS-T Kijevu, a Ukrajina bi do studenog trebala dobiti dva američka napredna raketna sustava zemlja-zrak ili NASAMS. Američki predsjednik Joe Biden obnovio je vlastito obećanje da će zemlji ponuditi "napredne sustave protuzračne obrane" bez navođenja pojedinosti.
No, iako je predviđeno da će Kijev dobiti još američkih sustava, ostaje nejasno s kojim dodatnim sustavima protuzračne obrane može raspolagati u skorije vrijeme - i tko bi ih osigurao. "Cijeloj Europi nedostaje ta sposobnost", rekao je Brauss, bivši njemački i dužnosnik NATO-a, navodeći relativno mala ulaganja kontinenta u protuzračnu obranu nakon Hladnog rata.
Ukrajina, rekao je, treba sustave koji mogu pokriti cijelu regiju protiv napada krstarećim i balističkim projektilima - ali ta je sposobnost vojno "teška" i "vrlo skupa". A čak i kada zemlja bude imala više sustava, vodstvo Ukrajine morat će odrediti prioritete koje će gradove, područja i objekte zaštititi. Iz tehničke perspektive, rekao je Brauss, gotovo je "nemoguće zaštititi cijelu" Ukrajinu.
Sabotaža europskog života
Malo je vjerojatno da će Rusija izravno izazvati saveznika NATO-a, ali čini se da je Kremlj sve spremniji potajno uništiti sustave koji podupiru društva zemalja NATO-a. Prvo, dogodile su se eksplozije na podmorskim plinovodima Sjevernog toka koji povezuju Rusiju i Europu, što je diverzantska zavjera s navodnim otiscima prstiju Kremlja.
Zatim je tijekom vikenda netko presjekao kablove koji su održavali promet njemačkih vlakova. Drugi mogući scenariji sabotaže su, uznemirujuće, bezbrojni. "Imamo mnogo cjevovoda, nafte i plina, imamo podatkovne kabele", rekao je latvijski premijer Krišjānis Kariņš. "Jednostavno moramo povećati vlastitu svijest o tome što bi moglo biti ranjivo", rekao je u telefonskom intervjuu, "a zatim ojačati obranu naše potencijalno ranjive infrastrukture."
NATO je ranije ove godine u ažuriranom strateškom dokumentu priznao da bi takvi "hibridni napadi" mogli postati dovoljno ozbiljni da pokrenu klauzulu vojnog saveza iz članka 5, koja kaže da je vojni napad na jednog saveznika napad na sve. Govoreći u utorak, glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg rekao je novinarima da je nakon incidenata sa Sjevernim tokom savez "udvostručio" svoju prisutnost u Baltičkom i Sjevernom moru i da saveznici "povećavaju sigurnost oko ključnih instalacija".
Ipak, unatoč naporima tijekom proteklih godina da se poveća "otpornost" u cijelom NATO-u, stručnjaci i dužnosnici su priznali da su europske infrastrukturne mreže toliko goleme - i često u vlasništvu privatnih tvrtki - da su mogućnosti vlada ograničene. Nacionalne vlasti mogu povećati patrole, na kopnu i na moru — čime se jača odvraćanje — ali čak ni tada nije moguće nadzirati sve. Tu je i kibernetička prijetnja, koja dodaje još jednu nezgrapnu dimenziju. "Vrlo je teško unaprijed procijeniti gdje i kako bi se mogao dogoditi napad te usvojiti mjere zaštite", rekao je Brauss. "Općenito", dodao je, "svi smo mi ranjivi."
Kupnja vremena
Dok Putin naizgled podiže uloge, stručnjaci tvrde da on također vjerojatno pokušava kupiti vrijeme, nadajući se da će hladno vrijeme promijeniti dinamiku sukoba i da će se Zapad u konačnici umoriti od naoružavanja i financiranja Ukrajine. "Putin je prešao s pristupa 'kako da ovo osvojim?' na 'kako da ovo ne izgubim?'", rekao je Mark Galeotti, viši suradnik na Royal United Services Institute. On je pristup ruskog čelnika nazvao "strateškim strpljenjem".
Putinov potez da regrutira nekoliko stotina tisuća novih Rusa u borbu dio je ove smicalice, tvrde stručnjaci. "Cijela svrha ovoga je razmjena tijela s vremenom", rekao je Hodges, bivši američki zapovjednik.
Zapadni čelnici dobro su svjesni da se Putin kladi na umor od rata i visoke cijene energije kako bi smanjio interes javnosti za potporu Ukrajini. Kao odgovor, u zapadnim prijestolnicama postoji osjećaj da ukrajinski saveznici moraju razviti vlastitu dugoročnu strategiju i još uvijek Putina smatraju vitalnom prijetnjom unatoč neuspjesima.
"Problem je", prema jednom visokom zapadnoeuropskom diplomatu, "to što je on još uvijek jak, ili ima snažne sposobnosti na raspolaganju. Naš odgovor na nepredvidivost može biti samo predvidljivost. To je ono što smo osigurali proteklih mjeseci." Ruski promatrači također su upozorili da duga igra Moskve - bilo pod Putinom ili mogućim budućim režimom - može ići daleko izvan Ukrajine. Rusija ima dugu povijest raspirivanja nemira u inozemstvu, s posebnim fokusom na bivše sovjetske zemlje duž istočnog ruba EU-a.
"Vjerujem da moramo biti spremni na daljnje eskalacije", rekao je Daniel S. Hamilton, bivši američki dužnosnik koji je sada viši suradnik na SAIS Institutu za vanjsku politiku. Zapadne vlade, ustvrdio je na nedavnom panelu, moraju biti "spremne na nesređenu situaciju koliko god želite daleko ići na istok u Europi".
Prijetnja apokalipsom
Tu je i mogućnost nuklearnog rata - koncept koji se donedavno činio nezamislivim. Stručnjaci upozoravaju da su nuklearne bombe i dalje najmanje vjerojatna opcija za Moskvu, bilo da se radi o taktičkoj nuklearnoj bombi s ograničenom snagom, nuklearnoj bombi koja bi eksplodirala iznad vode kao demonstracija sile ili sveobuhvatnom nuklearnom napadu. "Razumljivo, usredotočujemo na nagovještaje nuklearne uporabe", rekao je Galeotti. "Mislim da smo daleko od toga, ako bismo ikada bili blizu."
Umjesto toga, nuklearna retorika, prema riječima dužnosnika i stručnjaka, nudi taktiku zastrašivanja koja ima za cilj preplašiti ljude unutar Ukrajine i širom zemalja NATO-a koje podržavaju Kijev. Zapadni čelnici usvojili su dvosmjerni pristup - ne dopustiti da nuklearna retorika diktira ukrajinsku politiku i istovremeno upozoravati Moskvu na katastrofalne posljedice koje bi proizašle iz bilo kakve nuklearne akcije.
"Ako Rusija može prijetiti nuklearnim oružjem kako bi osigurala teritorij koji je privremeno osvojila, onda smo svi - bilo tko od nas - predmet ucjene", rekao je Kariņš, latvijski premijer te dodao da će ruske trupe vjerojatno samo ići dalje ako nitko ništa ne učini po tom pitanju.
Konsenzus je da Washington mora preuzeti vodstvo u odvraćanju Putina od kršenja nuklearnog tabua te jasno upozoriti kako će odgovoriti. Velike zemlje poput Kine i Indije, koje pomažu održati rusko gospodarstvo, također bi mogle igrati ulogu. Nuklearni napad neizbježno bi šokirao već uzdrmani međunarodni sustav i globalno gospodarstvo, nešto što bi čak i ruski saveznici željeli izbjeći.
Do sada su američki dužnosnici namjerno ostali nejasni u svom planu odgovora, što ukazuje na to da je Washington svoje mišljenje privatno prenio ruskim dužnosnicima. Očekivanja su da reakcija SAD-a neće uključiti vlastiti nuklearni arsenal, ali da će svakako biti oštra.
"Postat će veći izopćenici u svijetu nego što su ikada bili", obećao je Biden u rujnu, ne iznoseći pojedinosti. "Nisam siguran da bismo odgovorili istom mjerom", rekao je Hamilton iz SAIS-a. Ali, naglasio je da postoje "mnogi odgovori" koji bi uslijedili kao posljedica toga.
Situaciju s ratom u Ukrajini iz minute u minutu možete pratiti OVDJE.
