Svaka druga osoba u slovenskom zatvoru je stranac, a čak 70 posto tih stranaca završi iza rešetaka zbog istog kaznenog djela – krijumčarenja ljudi preko državne granice, piše 24ur.
Slovensko zakonodavstvo u ovom području među najstrožima je u regiji - za krijumčarenje ljudi preko granice propisana je kazna od tri do 10 godina zatvora, dok se za teške oblike ovog kaznenog djela može dobiti i do 15 godina zatvora.
Pokušaja bijega iz slovenskih zatvora gotovo da nema, stoga su odjeknula dva nedavna slučaja, kada je jedan osuđenih napustio gradilište novog zatvora u Dobrunju, nakon čega se sam vratio te slučaj od subote, kada je iz dvorišta Povšetove ulice u Ljubljani pobjegao osuđenik koji je služio alternativnu kaznu zbog neplaćene novčane kazne. Za njih se još uvijek traga.
U zatvorima uglavnom vozači
U slovenskim zatvorima trenutno su 1.754 osobe, što je popunjenost nešto veća od 130 posto. I dalje je najgora situacija u ljubljanskom zatvoru na Povšetovoj, koji je popunjen gotovo 180 posto. Slijede Celje, Koper, Maribor, Dob.
Glavni ravnatelj slovenske Uprave za izvršenje kaznenih sankcija, Denis Perše, kaže da je priljev krijumčara migranata u posljednje vrijeme nešto manji, ali i dalje u porastu od 2019. U zatvoru su, dodaje, uglavnom vozači, a ne organizatori tih mreža.
'Uglavnom padaju mališani poput mene'
Otvara ovo pitanje, je li višegodišnja zatvorska kazna primjerena osobi koja je zbog vlastite materijalne teškoće pristala na prijevoz stranaca? Svjež je slučaj 45-godišnjeg osuđenika Danijela Dimitrijevića koji je pristao prevesti četiri turska državljana iz Hrvatske u Trst kako bi vratio dug koji je nagomilao zbog očeve bolesti. Uhićeni su na slovenskom teritoriju.
Nakon što je priznao krivnju, Dimitrijević je dobio dvije godine i osam mjeseci zatvora i novčanu kaznu od 2000 eura.
"Osobno bih volio da se promijeni zakon i da kazne budu malo blaže. Jer ovi glavni koji stoje iza te mreže, nemam pojma tko uzima taj novac, oni nisu u zatvoru, oni su vani. Uglavnom padaju mališani poput mene koji su uhvaćeni u prvom transportu. Ovdje sam godinu i pol dana i za to vrijeme sam vidio da je 80 posto zatvorenika prvi put na cesti, ima ih nekoliko koji su napravili nekoliko putovanja i, recimo, strpali nešto novca u džep, ali uglavnom su to sitne ribe, prvi put ”, opisao je Dimitrijević, koji se sada nada uvjetnoj slobodi.
Druge opcije
Rješenje za ovaj problem traži i Europska unija jer je krijumčarenje migranta problem cijele regije.
Zatvorenici imaju dvije mogućnosti: uvjetni otpust i prijevremeni otpust, koji je s tri mjeseca povećan na šest mjeseci. Ali preduvjet je da za to ispunjavaju određene uvjete.
Dostupan je i zakon o oprostu, temeljem kojeg bi većina zatvorenika mogla biti puštena, ali to je odluka koju donosi država, dok o pomilovanju odlučuje predsjednik države.
POGLEDAJTE VIDEO Francuska desnica vrije zbog Le Pen: 'Sustav je bacio nuklearnu bombu'
