Čak i usred nezadrživog slavlja u Ukrajini nakon snažne eksplozije koja je tijekom vikenda pogodila za Rusiju strateški i simbolički izuzetno važan Krimski most, strah od odmazde Kremlja nije nestao. U ponedjeljak se taj strah i obistinio - piše analitičar međunarodnih odnosa Michael Bociurkiw u komentaru za CNN.
Rano ujutro projektili su pogodili Kijev, prvi put nakon nekoliko mjeseci i to u područjima bližima središtu grada, a time i središtu političke moći Ukrajine. Rusko bombardiranje golemih razmjera pogodilo je nekoliko gradova – uključujući i neke na krajnjem zapadu zemlje, sasvim blizu istočnog krila NATO-a – gurajući ratni sukob u novu fazu i dolazeći u trenutku kada se život u većem dijelu Ukrajine počeo vraćati u normalne tokove. Napadi su se dogodili dok su ljudi išli na posao i ostavljali djecu u školama. Bociurkiw piše kako mu je prijateljica iz Kijeva poslala poruku da je prešla jedan most u gradu desetak minuta prije nego što je pogođen projektilom. Iako vrlo čvrsta žena, napisala mu je: "Trenutno mi nije dobro."
Bombardiranja u ponedjeljak bila su očekivana
Osim Kijeva, raketnu udari zabilježeni su i u Dnjipru, Žitomiru, Ivano-Frankivsku, Sumiju, Harkivu, Lavovu i Mikolajivu. Napadi su uslijedili nekoliko sati nakon što je Zaporižija, grad na jugoistoku zemlje u blizini najveće nuklearne elektrane u Europi, pogođen višestrukim udarima na stambene zgrade, uglavnom dok su ljudi spavali. Najmanje 17 ljudi je poginulo, a deseci su ozlijeđeni. Predsjednik Volodimir Zelenskij rekao je kako se čini da je većina od oko 100 ispaljenih projektila bila usmjerena na energetsku infrastrukturu zemlje pri čemu je oštećeno najmanje 11 važnih infrastrukturnih objekata u osam regija i glavnom gradu, a neke pokrajine ostale su bez struje.
U scenama koje podsjećaju na prve dane rata kada su se ruske snage približile glavnom gradu, neki kijevski mediji privremeno su preselili svoje redakcije u podzemna skloništa. Na jednoj stanici podzemne željeznice, koja je služila kao sklonište, velik broj ljudi sklonio se na perone dok je mala skupina pjevala domoljubne pjesme. Milijuni ljudi proveli su dan u skloništima, tvrtke su zamoljene da prebace posao na internet ako je moguće, a i nastava u školama do kraja tjedna odvijat će se online.
No, na neki način, napadi u ponedjeljak nisu bili iznenađenje, pogotovo nakon što je ruski predsjednik Vladimir Putin u nedjelju optužio Kijev za napad na Krimski most, nazvavši to "terorističkim činom".
Očajni i sebični Putin izveden je na tanak led
Za Putina je simbolika jedinog mosta koji povezuje kopnenu Rusiju i Krim - ogromna. Činjenica da se napad na most dogodio dan nakon njegovog 70. rođendana može se smatrati dosatnim udarcem ostarjelom autokratu čiji je sposobnost trpljenja sramote i poniženja vjerojatno nikakva. Godine 2018. on je osobno, vozeći kamion preko njega, otvorio Krimski most, inače najduži u Europi.
Da bi Putinov osjećaj poniženja bio još veći, eksplozija mosta dogodila se usred ukrajinske protuofenzive i napredovanja ukrajinskih snaga koje su zauzele ključne dijelove teritorija pod kontrolom Rusije, uključujući i regije koje je Putin nedavno anektirao. Reakcija među Ukrajincima na eksploziju bila je trenutna: šaljivi memovi zagušili su društvene mreže, a mnogi su svoje oduševljenje podijelili putem tekstualnih poruka. No, bilo je to kratkog vijeka.
Za Putina, opsjednutog ponosom i vlastitim interesom, mirno promatranje nikada nije bila opcija. Odgovorio je na jedini način koji zna, sijanjem smrti i razaranjima. Bio je to i čin sebičnog očaja: suočavanje sa sve većim kritikama kod kuće, uključujući i one na državnoj televiziji, dovelo ga je na tanak led.
Kina i Indija trebale bi 'pritisnuti' ruskog predsjednika
Prije napada u ponedjeljak, načelnik Glavne obavještajne uprave pri ukrajinskom ministarstvu obrane, general-bojnik Kirilo Budanov, rekao je ukrajinskom novinaru Romanu Kravetsu krajem kolovoza da "barem do kraja godine moramo ući na Krim" sugerirajući plan za potiskivanje ruskih snaga na linije prije 2014. godine. To je plan koji masovno podržavaju mnogi Ukrajinci, piše Bociurkiw za CNN. No, gađanjem velikih ukrajinskih gradova, uključujući glavni, Rusija je pokazala da još uvijek može uzrokovati ogromnu štetu. Napadi u ponedjeljak doveli su do eskalacije sukoba i jedne od najopasnijih faza sukoba još od 2014. godine. Napetosti su već od ranije bile velike zbog Putinovih izjava da je taktičko nuklearno oružje na stolu.
Važnost napada na središte Kijeva i u blizini vladinih zgrada ne smije se precijeniti. Zapadne vlade trebale bi to vidjeti kao crvenu liniju koja je pređena 229. dana rata. Za Washington i druge saveznike sada je važno da hitnom telefonskom diplomacijom potaknu Kinu i Indiju – koje vjerojatno još uvijek imaju nekog utjecaja na Putina – da odgovore ruskog predsjednika od poriva da upotrijebi još smrtonosnije oružje.
'Ovo je svjetski rat i tako ga treba tretirati!'
Zapadu je protiv čovjeka koji traži slabosti i sklon je izazivanju podjela, trenutno najvažnije pokazati jedinstvo i odlučnost. Zapadne vlade također moraju shvatiti da retorika i sankcije imaju mali ili nikakav utjecaj na Putinove postupke. Moraju nastaviti naoružavati Ukrajince i osigurati hitnu obuku, čak i ako to znači slanje vojnih stručnjaka bliže bojnom polju kako bi se ubrzalo uvođenje visokotehnološkog oružja. Nadalje, obrambeni sustavi visoke tehnologije potrebni su za zaštitu Kijeva i ključne energetske infrastrukture diljem zemlje. Budući da je zima pred vratima, hitna je potreba zaštite sustava grijanja. Također, došlo je vrijeme da Zapad dodatno izolira Rusiju trgovinskim i tranzitnim sankcijama, ali da bi to imalo potrebnog učinka, Tursku i zaljevske države, koje primaju mnogo ruskih turista, treba pritisnuti da se pridruže.
Sve drugo samo će omogućiti Putinu da nastavi svoje besmisleno nasilje i dodatno pogoršati humanitarnu krizu koja će se osjetiti diljem Europe. Slaba reakcija u Kremlju će biti shvaćena kao znak da može nastaviti koristiti hranu, energente, migrante kao oružje. Ovo je svjetski rat i tako ga treba tretirati, zaključio je Bociurkiw u komentaru za CNN.
Rat u Ukrajini iz minute u minutu možete pratiti OVDJE.