Nakon što je proteklog vikenda u eksploziji oštećen Krimski most, strateški važan infrastrukturni projekt koji povezuje Rusiju i anektirani Krim, Rusi su jučer i danas ispalili svu silu raketa na ukrajinske gradove. Eksplozije su odjeknule i u glavnom gardu Kijevu, gdje je već neko vrijeme dosta mirno. Osim što je situacija eskalirala zbog Krimskog mosta, sve je napetije i zbog Aleksandra Lukašenka koji se posljednjih dana svojevrsno prijeti cijelom svijetu pa mnogi strahuju da bi 'Putinova pudlica' mogla upregnuti bjeloruske snage da se pridruže Rusiji u ratu.
Iako zabrinutost zbog Lukašenkovih istupa raste, ukrajinski profesor s Instituta za međunarodne odnose u Kijevu Maksim Kamenjecki mišljenja je da iz više razloga do toga neće doći. U razgovoru za Net.hr Kamenjecki ističe kako Lukašenkovi sve češći istupi i naklapanje o ratu nisu zastrašivanje zapada, već pokušaj da se velike snage ukrajinske vojske odvuku, odnosno da ostanu na svojim položajima uz granicu s Bjelorusijom.
"Lukašenko nema apsolutno nikakvog interesa ući u rat s Ukrajinom i on to razumije. Za razliku od Rusije, u Bjelorusiji veliki postotak ljudi nije suglasan s njegovom politikom, uključujući i vojsku", kaže Kamenjecki, dodajući da je sasvim moguće, i Lukašenko se toga i boji, da ako se on uključi u rat protiv Ukrajine, bi moglo doći do nekih unutarnjih prevrata, pa moguće i njegove smjene.
"U Bjelorusiji je situacija skroz drugačija nego u Rusiji. On se toga boji i na sve se načine pokušava izvući iz tih prijedloga koji mu sigurno dolaze iz Moskve, da uđe u rat. Jedino kako se on pokušava izvući je pružiti svoj teritorij za smještanje ruskih snaga i baza za avione i rakete", kaže Kamenjecki.
Nema kontrolu nad vojskom
Iako je Lukašenko do sada često isticao da on, odnosno Bjelorusija, u ovom ratu ne sudjeluju, Kamenjecki napominje da je on punopravni sudionik agresije protiv Ukrajine. "To što on kaže da Bjelorusija nije umiješana u vojne aktivnosti, to je laž. Ona je svojom suglasnošću s tim lansiranjima i gađanjima po ukrajinskim gradovima, postala punopravni sudionik svih ubojstava ukrajinskih građana", rezolutan je ukrajinski profesor.
Jedan od njegovih veliki problema je i što on nema potpunu kontrolu nad svojom vojskom. Za razliku od policije i KGB-a, bjeloruska vojska dosta je nestabilna te puno kritičnija prema Lukašenku. "Još i prije rata, 2020. godine kada su bili prosvjedi Bjelorusa protiv rezultata namještenih izbora, tamo je bilo nekoliko nastupa viših časnika koji su otišli sa svojih položaja. Jedan od zapovjednika zračno-desantnih snaga, što se smatra elitom vojske i u Rusiji i u Bjelorusiji, u vrlo oštrom govoru adresiranom na rukovodstvo, istaknuo je da se Bjelorusija ne miješa i ne sudjeluje u mogućim zbivanjima oko rata s Ukrajinom", pojašnjava Kamenjecki, dodajući da je tada tek postojala samo ideja da Rusija može napasti.
"On je imao dosta oštar govor i prema svojim bivšim kolegama i državnom rukovodstvu. Rekao je da ne budu budale, i da ako imaju neko poštenje, moraju se pobuniti protiv takvih odluka", kaže Kamenjecki.
Kompletna bjeloruska vojska, koja teoretski može sudjelovati u nekim vojnim akcijama, je otprilike 20 tisuća ljudi. "Velikog značaja oni neće imati u ovom ratu, ali to bi naravno bio problem za Ukrajinu", kaže Kamenjecki.
Lukašenko sada radi isto što je Putin radio prije rata; govori da Ukrajina njih izaziva te da Ukrajina nešto sprema protiv Bjelorusije. Kamenjecki se čudi takvom izričaju. "Kada vodimo teški rat, da još na jednom velikom djelu naše granice pokušamo izazvati još jednu snagu protiv nas? Pa mislim, stvarno je budala, on to govori samo za svoje", kaže.
Na pitanje može li Putin prisiliti Lukašenka da Bjelorusija uđe u rat, s obzirom na to da je zavisan o Rusiji i Moskvi, Kamenjecki je mišljenja da ga ne može prisiliti. "Očito mu je Lukašenko objasnio u čemu je stvar. Putin koliko-toliko zna za unutarnje komplikacije režima Lukašenka u Bjelorusiji. Jedino na koji način to može inzistirati je predložiti možda nekakav bonus, ali Bjelorusija za razliku od Rusije nema nikakvih teritorijalnih zahtjeva u Ukrajini. Ona ne može dogovoriti s Rusijom da ostane za njom neki okupirani ukrajinski teritorij, to njih ne zanima", pojašnjava naš sugovornik.
Lukašenkova maštanja o naoružanju
"Druga stvar koja njemu smeta je dosta komplicirani teren. Za razliku od svih ovih oblasti gdje su Rusi napredovali i ušli u naš teritorij, tamo je većinom ravnica i relativno malo šuma; a tu sa strane bjelorusko-ukrajinske granice su šumska područja, vrlo guste šume, puno rijeka, blata…to je u obično vrijeme dosta teško za prolaz, a kamoli za voditi rat", pojašnjava, podsjećajući na ruske kolone koje su nastradale kada su u veljači i ožujku napredovale prema Kijevu. Zbog tog nepristupačnog teritorija, oni se nisu mogli razvući u liniju za ofenzivu, nego su morali ići kolonama jer su u šumama uski prolazi.
"Bjelorusko-ukrajinska granica je kompletno takva, tamo je vrlo teško napraviti neki prodor zbog kompliciranosti terena", kaže Kamenjecki.
U kontekstu nastavka sukoba, spominjalo se i neko oružje koje bi Rusija dala Bjelorusiji, a čak su se spominjale i rakete koje mogu nositi nuklearno naoružanje. "To su neka Lukašenkova maštanja, on prema svom narodu pokušava kreirati svoju sliku, kao čovjeka koji će moći odlučivati o nuklearnim udarcima. Ono što je spominjao da bi on s Putinom dogovorio isporuku raketa Iskander, to sigurno neće biti rakete s nuklearnim bojnim glavama", kaže Kamenjecki.
"Lukašenko je govorio da bi tražio da im Rusija isporuči i nuklearne bombe za njihove bombardere. To je sigurno laž, Rusija nikada neće ići na to. Prvo što je Lukašenko budala, a druga stvar, može doći do pobune u njegovoj vojsci i Rusija bi izgubila to oružje. To što Rusi stvarno mogu isporučiti su obične verzije Iskandera, raketnog kompleksa dometa do 500 kilometara", kaže profesor Kamenjecki.
Kamenjecki kaže da su Rusi takvim oružjem već gađali Ukrajinu s bjeloruskog teritorija, a čak su i neke rakete, koje su jučer doletjele u Ukrajinu, bile ispaljene s teritorija Bjelorusije.
Rat u Ukrajini iz minute u minutu možete pratiti OVDJE.
