Umjereni rast desnog centra i velik rast krajnje desnice s jedne te veliki pad liberala i zelenih s druge strane obilježili su nedjeljne izbore za Europski parlament nakon kojih se očekuje da će ovaj val stranaka krajnje desnice povući Europu udesno u svemu, od imigracije preko klimatske politike do samog postojanja EU-a.
Europska pučka stranka (EPP) ostvarila je jasnu pobjedu, a kao što su predviđale ankete, snage krajnje desnice ostvarile su velike uspjehe. U Francuskoj je Nacionalno okupljanje Marine le Pen osvojilo gotovo trećinu glasova, učvrstivši se kao vodeća ultranacionalistička snaga u novom sazivu parlamenta. Braća Italije talijanske premijerske Giorgie Meloni također su porasla s više od četvrtine birača koliko ih je podržalo. Bez obzira na to što će centrističke, liberalne i socijalističke stranke zadržati većinu u parlamentu koji ima ukupno 720 mjesta, izbori su zadali udarac vođama Francuske i Njemačke. To je nametnulo pitanje, kako će dvije bitne članice Europske unije sada voditi politiku u bloku.
Skretanje udesno
U dijelu javnosti Francuska se spominje kao najzlokobniji znak upozorenja za budućnost Europske Unije. Postavlja se pitanje može li francuski populistički val održati svoj zamah do predsjedničkih izbora 2027. gdje bi pobjeda Marine Le Pen mogla baciti cijelu EU u nemir.
Politički promatrači skretanje udesno pripisuju porastu troškova života, zabrinutosti za migracije i troškove zelene tranzicije te rat u Ukrajini, što su iskoristile nacionalističke i populističke stranke.
Ipak, da se situacija u EU parlamentu nije previše promijenila, smatra geopolitički stručnjak Denis Avdagić koji potvrđuje blago skretanje udesno, ali u tome prije svega vidi pokušaj slanja poruke birača.
"Nekakva većina u EU parlamentu može biti jednaka kakva je bila i u prethodnom sazivu, bez obzira na slabiji rezultat liberala odnosno zelenih. Socijalisti i socijaldemokrati su ostali na istom, a imate pučane koji su čak prošli bolje nego u prošlom sazivu čime pridonosi Hrvatska, odnosno HDZ-ova dva mandata više. Tu se vidi koliko su zapravo vrjedniji na europskoj razini", govori Avdagić za Danas.hr.
Stvari su, navodi analitičar, zapravo ostale prilično slične, a ljudi su jasno rekli da neke stvari više ne žele trpjeti. Tu prvenstveno misli da neke zelene politike i činjenicu da Europa nije ključni zagađivač u svijetu pa je građanima nelogično da se ovdje uvode najveće restrikcije.
"Najveći protivnici takvih politika su desne stranke što se i odrazilo u tom smislu. Ovo nije nekakav postojani rast na kojem te stranke mogu biti sigurne da će osvajati nacionalne i druge izbore, pa i sljedeće Europske izbore. Ovo je možda zadnja poruka. Ja sam to i govorio na zadnjim EU izborima, ali tad je čini mi se ipak kriza u Ukrajini i ruska agresija promijenila dosta toga u korist mainstream stranaka. Ne treba nitko računati da će se to ponoviti. Ovakvi rezultati će se održavati na nacionalnim europskim izborima, mislim da je to možda jasan signal svima da trebaju dobro razmisliti kako dalje u sferi suradnje unutar Europe, zajedničke politike, pogotovo u segmentu zelenih politika i naše budućnosti. Svi su svjesni da se klima mijenja, da problem postoji, ali moramo pronaći balans jer ne možete odjedanput zatvoriti sva radna mjesta", smatra Avdagić.
U tom kontekstu dodaje da treba postojati plan i put koji neće imati žestoke posljedice za građane. Jedan od najvećih problema u cijeloj priči je, ističe, to što kreatori politika nemaju stvarne poveznice s realnim životom.
"Lako je reći - sutra ćemo zabraniti, možda i u Zagrebu, sve SUV-ove ili sve dizel automobile, ali kako ćete to objasniti nekome tko ima troje ili četvero djece kad su takvi automobili najbolji izbor za obitelji. Diljem svijeta, ali i u Europi, imamo situaciju da nekad ljudi ne znaju što je život pa ne znaju ni voditi životne politike", objašnjava.
Proteklih pet godina EU parlamenta? 'Nije dobro i nije obećavajuće'
Rat u Ukrajini na izborima nije bio presudan u nekim segmentima. Daleko je više utjecaja imala priča o migracijama koja je bila jedna od ključnih tema na europskoj razini.
"Ali i zelene politike, to je dosta važno. Zeleni su porazno prošli loše zato što europska populacija ne reagira previše dobro na zelene politike. Mi smo nekada, još dok sam bio student, govorili o održivom razvoju. To je bilo nešto pozitivno u ukupnoj populaciji, ali sad smo dobili stvari kao što su "odrasti" - idemo manje rasti, ukidati automobile, zabranjivati vožnju i naravno da to sve skupa na europskoj razini i nacionalnim razinama ne izgleda previše dobro. Treba uzeti u obzir da postoje ljudi s obiteljima koji se ne mogu voziti biciklom, a često su na puno lokacija električna vozila nepraktična.
Na kraju krajeva, mi smo nauštrb zelenih politika jako oštetiti europsku industriju. U Njemačkoj se oštetila automobilska industrija koja je bila praktički motor njemačke industrije koja je po tom pitanju bila sila na svjetskim okvirima. Ukrajinu ne trebamo uopće stavljati u prvi plan bez obzira koliko je važna. Kriza u Ukrajini je možda čak pomogla da mainstream stranke ipak se održe i da budu tu jer su Europljani ipak svjesni opasnosti koja može doći iz tog rata. I ako je nešto možda spasilo mainstream stranke prema nekakvim ekstremima, bilo s desna ili s lijeva, onda je to rat u Ukrajini", pojašnjava stručnjak.
Talijanska premijerka Giorgia Meloni ojačala je svoj položaj nakon što je njena konzervativna stranka Braća Italije na EU izborima osvojila najviše glasova. Ovakav je rezultat bio očekivan, kaže Avdagić, naglašavajući značaj koji Italija ima za Hrvatsku s obzirom na to da je najveća članica EU-a koja nam je susjedna.
"Bitno nam je da Italija bude stabilna i u pogledu vanjskotrgovinskih odnosa i unutartrgovinski, kada govorimo o Europi, a dosta je važno kakva će politika biti u kontekstu naše zajedničke povijesti. Čuli smo o posezanju za teritorijem, to nije nebitno i vrlo je osjetljivo pitanje. Diplomatski se na tome mora raditi. A svi imamo zajednički problem, to je "bijela kuga" (depopulacija op.a.). Za to ne postoji jednostavno rješenje, možda bi se bilo pametno usmjeriti na takve stvari i tražiti zajednički izlaz za situaciju u kojoj se cijela Europa nalazi. Jedni drugima krademo praktički radnu populaciju što je velik problem i za stabilnost EU-a.
Meloni i njezina Braća Italije u desnom konzervativnom segmentu smatraju se najprihvatljivijim partnerom mainstream strankama pa to puno govori. Od njih se očekivao ovakav rezultat, ali njih bi rado većina pozvala u svoje većinske grupacije. Zasad mi se čini da je najelegantnije ostaviti većinu kakva je bila, tu ima najmanje posla. Ali morat će biti realnosti oko politika koje će se voditi u EU. Ovako kako se proteklih pet godina provuklo, nije dobro i nije obećavajuće", upozorava analitičar.
Udarac za Scholza i Macrona
Tešku izbornu noć doživio je njemački kancelar Olaf Scholz jer su njegovi socijaldemokrati ostvarili svoj najgori rezultat ikad, a porazili su ih etablirani konzervativci i krajnje desna Alternativa za Njemačku (AfD). Zadovoljan ne može biti ni francuski predsjednik Emmanuel Macron kojeg su dobri rezultati krajnje desnice potaknuli da raspiše prijevremene parlamentarne izbore. Iako je vijest stigla kao potres usred izborne noći, Avdagić vjeruje da je Macronova odluka bila duboko promišljena.
"Malo je vjerojatno da je ovo bila nepromišljena odluka. Imate problem u francuskom parlamentu s većinom pa mislim da je Macronu vjerojatno pitanje rezultata Europskih izbora jedna mala žrtva da pokuša promijeniti situaciju u nacionalnom parlamentu. Drugim riječima znači da bi kampanja sad u Francuskoj bila de facto orijentirana na 'želite Le Pen, evo izvolite. Možda je želite u EU parlamentu, a želite li da vlada u Francuskoj?'. Mislim da je to šok tretman što se tiče Francuske", naglašava.
Ovdje ukazuje na problem koji je prisutan u Francuskoj, ali i ostatku svijeta, a to je kada netko od važnih političara i ljudi na čelnim pozicijama u državama nemaju nasljednike. Demokracija je na Zapadu u tom smislu, smatra Avdagić, oslabjela i jake su osobe kao predsjednici i premijeri počele preuzimati višegodišnje upravljanje državama, a ne naslućuje se tko bi ih mogao zamijeniti.
"Bitno je ipak naglasiti da ovo neće biti izbori za predsjednika u Francuskoj. Macron ostaje tamo gdje je", napominje geopolitički stručnjak.
Europska pučka stranka (EPP) desnog centra bit će najveća politička obitelj u novom sazivu Europskog parlamenta nakon što je osvojila 184 mjesta, odnosno osam mandata više nego u prethodnom sazivu. Socijalisti i demokrati (S&D) lijevog centra ostali su druga najveća politička grupacija s osvojenih 139 mjesta, koliko su imali i na kraju prošlog saziva.
Euroskeptične nacionalističke skupine ECR te Identitet i demokracija (ID) kao i desničarski zastupnici iz AfD-a koji zasad ne pripadaju nijednoj političkoj grupaciji, zajedno imaju 146 mjesta, što predstavlja povećanje od 19 mandata.
Proeuropske stranke desnog i lijevog centra, liberali i zeleni zadržali su većinu s 455 mjesta, no ona je manja u usporedbi s 488 mjesta od ukupno 705 u prošlom sazivu. Europske zelene stranke su posebno pretrpjele velike gubitke te su sa 71 pale na 52 mandata.
ECR je osvojio 73 mandata, odnosno četiri više nego u prethodnom sazivu, a krajnje desni ID devet mjesta više ili ukupno 58. Broj nezavisnih zastupnika, koji mogu odlučiti hoće li se pridružiti drugim skupinama, uključujući euroskeptike, popeo se s 33 na 98.
Europski parlament suodlučuje s međuvladinim Europskim vijećem o zakonima za blok od 27 država članica i 450 milijuna ljudi.
POGLEDAJTE VIDEO: Mijić: 'Grbina bi oviz rezultati mogli spasiti'. Macan: 'Nina Skočak bila je stalno prisutna'
