CIFRE OD KOJIH BOLI GLAVA /

Slatki život europarlamentaraca: Plaća od 7854 eura plus izdašni 'džeparac'. Jedan mandat i miran si

Image
Foto: Davor Javorović/Pixsell

Svaki zastupnik ima pravo i na mjesečni proračun od 28.696 eura iz kojeg se pokrivaju troškovi poput plaća osobnih asistenata

10.6.2024.
17:14
Davor Javorović/Pixsell
VOYO logo

Zapravo uopće nije čudno što je Mislav Kolakušić, nakon što je sinoć shvatio da je izgubio milu mu briselsku fotelju, onako burno reagirao. Lako se čovjek navikne na dobro, a pet godina lagodnog života sada je iza njega. Lijep posao, fenomenalna plaća - mandat u Europskom parlamentu itekako je privlačan posao brojnim Europljanima.

A evo kakve ih sve beneficije čekaju kad postanu EU zastupnici.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Svi zastupnici u Europskom parlamentu imaju istu plaću, a ona je prema podacima iz 2023. iznosila 10.075 eura bruto, odnosno 7.854 eura neto nakon odbitka EU poreza i doprinosa za osiguranje.

Plaća, odnosno naknada zastupnika, definirana je Statutom članova Europskog parlamenta, a izračunava se iz osnovne plaće suca Suda Europske unije, pri čemu je naknada zastupnika 38,5 posto te plaće.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Krasne dnevnice, putni troškovi

Međutim, osim ove, europarlamentarci primaju i druge naknade pa tako povrh plaće od 7.854 eura neto mogu dodatno uprihoditi i nekoliko tisuća eura. Na primjer, tu je dnevnica od 350 eura koja pokriva smještaj, obroke i povezane troškove svakog dana tijekom službenog rada zastupnika u Europskom parlamentu. Zastupnici se moraju potpisati na popis nazočnih, a na iznos dnevnice utječe i jesu li glasovali.

Image
UZELA GLASOVE /

Kome je mlada politologinja i influencerica zapaprila? Analitičar: 'Ona to može kapitalizirati'

Image
UZELA GLASOVE /

Kome je mlada politologinja i influencerica zapaprila? Analitičar: 'Ona to može kapitalizirati'

Zatim, putni troškovi za dolaske na sjednice i sastanke Europskog parlamenta u Bruxellesu i Strasbourgu. Gornje granice postavljene su do najviše cijene zračnog prijevoza poslovnog razreda (razred D ili sličan razred), karte za vlak prvog razreda ili 0,58 eura po kilometru za putovanja automobilom (do najviše 1.000 km). Europski parlament izdaje karte. Osim toga, postoje utvrđeni iznosi koji se temelje na udaljenosti i trajanju putovanja kako bi se pokrili razni putni troškovi (cestarina, troškovi prekomjerne prtljage, troškovi rezervacije itd.).

Zastupnici imaju i pravo na povrat dvije trećine troškova liječenja. Osim udjela povrata, detaljna pravila i postupci u okviru tog sustava jednaki su onima koji se odnose na službenike EU-a.

Sporna naknada

Najspornija je naknada za opće troškove od 4.950 eura mjesečno koja zastupnicima omogućuje pokrivanje troškova kao što su najam ureda u državi članici u kojoj su izabrani ili troškova za informatičke hardvere i softvere, uredski materijal, mobilne telefone/pretplate i internetske pretplate. Ovaj iznos sjeda direktno na račun zastupnika i troškovi se ne moraju naknadno opravdavati, zbog čega se naknada smatra kontroverznom.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Nemojmo zaboraviti i naknadu za kraj mandata. Naime, zastupnici imaju pravo na prijelaznu naknadu u iznosu od jedne mjesečne plaće za svaku godinu u kojoj su obnašali dužnost, ali za najviše dvije godine od kraja mandata. Kada bivši zastupnik preuzme dužnost negdje drugdje, iznos prijelazne naknade smanjuje se ovisno o iznosu nove plaće. Ako zastupnik istodobno ima pravo na starosnu ili invalidsku mirovinu, ne može primati i mirovinu i naknadu već mora odabrati jednu ili drugu.

Ali ni to nije sve. Svaki zastupnik ima pravo i na mjesečni proračun od 28.696 eura iz kojeg se pokrivaju troškovi poput plaća osobnih asistenata, ali taj novac se ne isplaćuje zastupnicima direktno. Ne smiju se zapošljavati bliski rođaci, a asistenti ne smiju sudjelovati u aktivnostima koje bi mogle dovesti do sukoba interesa.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Broj zastupnika u Europskom parlamentu

Ove povlastice očekuje ukupno 720 zastupnika, što je 15 više nego na prošlim izborima. Hrvatski zastupnici u EU parlamentu mala su grupa u odnosu na ukupan broj.

U pravilu se o broju zastupnika odlučuje prije svakih izbora, a ukupan broj ne može prijeći 750 plus predsjednik, odnosno predsjednica. Broj zastupnika se temelji na načelu opadajućeg razmjera, što znači da svaki zastupnik iz zemlje s većim brojem stanovnika predstavlja više ljudi od zastupnika iz zemlje s manjim brojem stanovnika. Najmanji broj zastupnika svake zemlje je šest, a najveći 96.

Broj zastupnika izabranih zastupnika u svakoj zemlji na europskim izborima 2024. je sljedeći. Najviše zastupnika u EU parlamentu imat će Njemačka (96) i Francuska (81). Slijede Italija (76), Španjolska (61) i Poljska (53) te Rumunjska (33) i Nizozemska (31). Oko dvadeset zastupnika imat će Belgija (22), Grčka (21) , Češka (21), Švedska (21), Portugal (21), Mađarska (21) i Austrija (20). Manje od toga imaju Bugarska (17), Danska (15), Finska (15), Slovačka (15) i Irska (14). Hrvatska ima 12, a pri dnu liste su Litva (11), Slovenija (9), Latvija (9), Estonija (7), Cipar (6), Luksemburg (6) i Malta (6).

U Hrvatskoj uvjerljivo najmanji odaziv birača na europskim izborima

Hrvatska ima uvjerljivo najmanji odaziv birača na europskim izborima i srušila je rekord po niskoj izlaznosti koji je dosad držala Slovačka, pokazuju najnoviji podaci Europoskog parlamenta. 

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Prema privremenim podacima, izlaznost birača u EU-u bila je oko 51 posto, nešto viša nego na prethodnim izborima 2019. kada je glasalo 50, 66 posto.

U Hrvatskoj je u nedjelju glasalo samo 21,34 posto birača, znatno manje nego na prethodnim izborima kada je glasalo 29,85 posto.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Na ovim izborima Hrvatska i Litva jedine su zemlje članica u kojoj je odaziv bio ispod 30 posto. Hrvatska je po slabom odazivu srušila rekord koji je 2019. ostvarila Slovačka.

Na prethodnim izborima 2019. slabiji odaziv od Hrvatske imale su Slovačka, 22,74 posto, gdje je sada izlaznost porasla na 34,38 posto te Slovenija s 28,89 posto, a sada je 40,99 posto.

U Litvi je glasalo 28,94 posto, a nešto veći odaziv bio je u Bugarskoj 31,38 posto.

Najveći odaziv bio je u Belgiji, 89,2 posto, gdje su paralelno održani savezni parlamentarni i regionalni izbori, zatim u Luksemburgu 82,3 posto, Malti 72,8 posto.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

U pet zemalja EU-a (Belgija, Bugarska, Luksemburg, Cipar i Grčka) glasanje je zakonska obveza, ali unatoč tome u Bugarskoj, koja je također imala i parlamentarne izbore, glasalo je samo 31,8 posto birača.

Prvi izravni izbori za Europski parlament održani su 1979. kada je na izbore izišlo 61,99 posto. Od tada je odaziv stalno padao i 2014. glasalo je samo 42,61 posto birača. Na sljedećim izborima 2019. taj trend je preokrenut i na izbore je izišlo 50,66 posto birača.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

POGLEDJTE VIDEO: Plenković u elementu! Pogledajte ga kako pjeva sav sretan, dobio je više od sto tisuća glasova

Sjene prošlosti
Gledaj odmah bez reklama
VOYO logo