U Bruxelles bi se s izborne liste HDZ-a umjesto Željane Zovko plasirala Marijana Petir, a s liste koju predvodi SDP umjesto Romane Jerković Kraljić plasirala bi se Dalija Orešković, kada bi se promijenio prijedlog Gonga za snižavanje praga preferencijalnog glasanje.
Gong objašnjava da birači dodjeljivanjem preferencija svojim kandidatima, omogućuju tim kandidatima da na listi preskoče druge kandidate u postupku dodjele mandata. Trenutno važeći izborni zakon kaže da birači pri glasanju imaju pravo dati preferencijalni glas samo jednom kandidatu ili kandidatkinji, te da kandidatkinja ili kandidat moraju dobiti najmanje 10 posto od ukupnog broja glasova te liste kako bi im se preferencijalni glasovi uzeli u obzir.
Gong zagovara pet umjesto 10 posto
Gong predlaže da građani imaju pravo na tri preferencijalna glasa te da se prag važenja preferencijalnih glasova spusti na pet posto. To je njihov prijedlog još od 2014., a u prosincu 2022. su to naveli i u svojim preporukama za poboljšanje izbornog i referendumskog zakonodavstva, uz obrazloženje da je poželjno da birači imaju mogućnost staviti svoj raspored kandidata ispred rasporeda koje predlažu stranke ili stranačke elite.
Kad bi se takva preporuka primijenila na rezultate ovih izbora članova za Europski parlament iz Hrvatske, HDZ bi u svojih šest osvojenih mandata imao tri kandidata i kandidatkinje koji bi se plasirali zahvaljujući preferencijalnim glasovima. Osim Andreja Plenkovića, to bi bili još Davor Ivo Stier (9,76%) i Marijana Petir (8,01%).
Petir, nezavisna zastupnica koja redovito na izborima nastupa kao kandidatkinja na listama HDZ-a, na ovim izborima nije dobila mandat zato što joj je nedostalo niti dva posto do praga od 10 posto preferencijalnih glasova od ukupnog broja glasova koje je dobila lista HDZ-a. Umjesto nje u Europski parlament ići će Željana Zovko koja je osvojila skoro upola manje preferencijalnih glasova od Petir (4,30%).
Kako bi izgledale promjene na SDP-ovoj listi?
Kod liste SDP-a, "DO i SIP", Centra, HSS-a i GLAS-a, od četiri mandata koje je ova lista izborila, dva se odnose na one koji su dodijeljeni prema preferencijalnim glasovima. Riječ je o Biljani Borzan (43,46%) i Toninu Piculi (15,64%) koji su oboje dobili više preferencijalnih glasova od praga od 10 posto. Međutim, kad bi se na tu listu primijenio prag važenja preferencijalnih glasova od pet posto, u Bruxelles bi se na sva četiri mjesta koje je ta lista izborila plasirali kandidati i kandidatkinje po osnovi preferencijalnih glasova. Predrag Fred Matić se po važećem modelu plasirao ne zbog visokog broja preferencijalnih glasova (8,97%), što mu daje poseban izborni legitimitet, nego zbog toga što je bio drugi na izbornoj listi.
Po broju preferencijalnih glasova s te bi se liste u Europski parlament plasirala i Dalija Orešković, koja je dobila 6,01 posto preferencijalnih glasova, ali nije zauzela niti jedno od četiri mjesta zato što je kao kandidatkinja na listi bila na 5. mjestu i zato što je prag važenja preferencijalnih glasova trenutno 10 posto, zaključuje Gong.
POGLEDAJTE VIDEO: Nama su EU izbori bili prilično nevažni, ali zbog ishoda u drugim zemljama - skoro padaju Vlade