Hrvati su četvrti put od pridruživanja Europskoj Uniji izašli na Europske izbore i izabrali 12 zastupnika koji će idućih pet godina u Bruxellesu zastupati njihove interese i sudjelovati u kreiranju europske politike.
Pravo glasa ove je nedjelje iskoristilo samo 21,30 posto birača, odnosno njih 741.641 (obrađeno 99,04 obrađenih biračkih mjesta) što je puno manje u odnosu na posljednje izbore 2019. godine kada je glasalo 29,85 posto birača, odnosno njih 1.103.551. Ujedno je ovo druga najmanja izlaznost na europskim izborima u Hrvatskoj, a malo je nedostajalo da bude najniža.
Prvi smo put na EU izborima glasali u travnju 2013. godine, samo nekoliko mjeseci prije hrvatskog pristupanja Europskoj Uniji, kada je na birališta izašlo 780.980 građana, odnosno njih 20,83 posto. Tada smo izabrali 11 predstavnika kojima je mandat umjesto pet godina trajao samo jednu budući da su se idući izbori održali već 2014. godine.
Najniža izlaznost na prvim EU izborima 2013.
Drugi smo put za hrvatske predstavnike u Bruxellesu glasali 2014. godine kada je to pravo ostvarilo nešto više birača i to njih 950.980 birača (25,24 posto).
Na izborima prije pet godina činilo se da su hrvatski građani prepoznali važnost Europskog parlamenta i važnosti koje odluke koje se tamo donose imaju na domaće zakonodavstvo. Te 2019. zabilježena je najveća izlaznost do sada. Čak 1.103.551 birač ispunio je svoju građansku dužnost što je 29,85 posto od svih onih koji su mogli glasati na izborima.
Četvrti europski izbori ipak nisu slijedili trend porasta izlaznosti kod nas, dok je situacija u ostatku Europe drugačija. U Njemačkoj je, primjerice, izlaznost na ovim izborima dosegnula 65 posto, što je nekoliko posto više u odnosu na izbore 2019. godine. U jednoj Rumunjskoj glasalo je preko 52 posto građana, više od polovice građana glasalo je u Francuskoj i na Cipru, a veliki porast građana za EU izbore zabilježili su i susjedi Mađari.
POGLEDAJTE VIDEO: Potres u Europi u izbornoj noći! Macron šokirao i povukao drastičan potez, udarac pretrpio i Scholz