Život pape Franje kroz fotografije: Izabrali smo mnoge nezaboravne, ali i neke dosad rijetko viđene

Prvi je papa koji je uzeo ime Franjo.

Franjin pontifikat bio je dulji od prosječnog trajanja prethodnih 265 papinskih pontifikata - sedam i pol godina. Bio je i drugi najstariji papa u povijesti.

Posljednji papa koji je živio dulje od njega bio je Lav XIII., koji je, kada je umro 1903. imao 93 godine.

Prije njega ne postoji dokaziv zapis o tomu da je stariji čovjek služio kao papa. Franjin prethodnik, Benedikt XVI., umro je u dobi od 95 godina, no kad se odlučio povući s papinske funkcije imao je 85.

Franjo je obavio 47 putovanja izvan Italije, posjetio više od 65 država i teritorija te pritom prešao više od 465.000 km.

Franjo je imenovao više od 900 novih svetaca, među kojima su njegovi prethodnici Ivan XXIII., Ivan Pavao II. i Pavao VI., kao i Majka Terezija iz Kalkute te salvadorski nadbiskup Oscar Romer, koji je ubijen 1980.

U tu brojku uključeni su i Otrantski mučenici, stanovnici južnotalijanskog grada koje su osmanske trupe pobile 1480. godine. Vatikan kaže da ih je bilo oko 800.

Blaženim je proglasio više od 1350 osoba.

Enciklika je najvažniji oblik papinskog dokumenta. Franjo ih je napisao četiri, počevši 2013. godine s "Lumen Fidei" (Svjetlost vjere) o značaju kršćanske vjere. Dio te enciklike započeo je pisati njegov prethodnik papa Benedikt.

Godine 2015. objavio je "Laudato Si" (Hvaljen budi), kojim je pozvao na hitnu akciju u vezi s klimatskim promjenama.

Ovo je djelo ažurirao 2023. Apostolskom pobudnicom, Laudate Deum (Hvalite Boga) u kojoj je pozvao sve one koji negiraju i poriču da se klimatske promjene događaju, kao i političare koji djeluju presporo, da promijene mišljenje.

"Fratelli tutti" iz 2020. godine (Svi smo braća) treća je enciklika pape Franje napisana u osmoj godini njegova pontifikata, a u njoj tematizira pitanja solidarnosti među ljudima u svijetu nakon pandemije.

Godine 2024. u enciklici pod nazivom "Dilexit Nos" (Uzljubi nas) pozvao je katolike da prekinu "bezumnu potragu" za novcem i da se, umjesto toga posvete svojoj vjeri.

Napisao je i brojne druge važne dokumente, poput Apostolskih konstitucija i Apostolskih pobudnica.

Papa Franjo od svog je izbora 2013. živio u gostinjskoj kući, Domu svete Marte u Vatikanu, nedaleko od bazilike svetog Petra, gdje je na Uskrsni ponedjeljak i preminuo.

Suprotno od svojih prethodnika, Franjo je odbio živjeti u apartmanu koji je za njega pripremljen u Apostolskoj palači.

Njegova odluka da ne nastani Apostolsku palaču smatrana je znakom skromnosti, vrlinom koju je taj bivši nadbiskup Buenos Airesa oduvijek visoko cijenio.

Rekao je da se odlučio za jednostavan oblik suživota s drugim svećenicima i biskupima, odnosno želio je normalno živjeti s ostalim članovima klera.

Tijekom nekih od svojih nedavnih dišnih infekcija u zimskim mjesecima, papa Franjo molio je molitvu Anđeo Gospodnji, koja se obično čita s prozora Apostolske palače, iz kapelice te gostinjske zgrade.

Ondje je primao i važne goste na audijencije.

Franjo je tako živio u jednostavnom kompleksu zgrada u apartmanu od 70 četvornih metara na broju 201.

Unatoč njegovoj želji da živi u blizini ostalih stanara, papine odaje bile su ipak odvojene od drugih i čuvane.

Imao je pristup zajedničkim prostorima i blagovaonici za zajedničke obroke.

Sada nakon Franjine smrti, kuća će primiti kardinale koji imaju pravo glasa o njegovu nasljedniku te će biti potpuno zaštićena od vanjskog svijeta za vrijeme trajanja konklave u Sikstinskoj kapeli.

Bazilika sv. Marije Velike, u kojoj je papa Franjo odlučio biti pokopan, impozantna je crkva iz 5. stoljeća u srcu Rima u kojoj se već nalaze grobnice sedmorice papa.

Posljednji je bio Klement IX., 1669. godine.

Jorge Bergoglio, koji je bio vrlo vezan uz kult Djevice Marije, prije i poslije svakog putovanja u inozemstvo meditirao je u bazilici, koja je službeno dio teritorija Vatikana.

Po vatikanskim zakonima pogreb se mora održati u roku od devet, a konklave između 15 i 20 dana od smrti pape. U međuvremenu će kamerlengo, 77-godišnji irski kardinal Kevin Farrell, biti vatikanski upravitelj.

Osim toga, Vatikan je u studenom izdao pojednostavljeni protokol za papinske pogrebe, uključujući ukop u jednostavnom lijesu od drva i cinka, stajući na kraj tradiciji kraj triju ljesova jedan u drugome, svaki od različite vrste drveta, čempresa, olova i hrasta.

Papa Franjo

Papa Franjo

Papa Franjo

Papa Franjo