Ove će nedjelje Europljani još jednom pomaknuti sat unatrag, možda zadnji put. Sve je veći pritisak da se ukine ritual pomicanja kazaljki dvaput godišnje. Ali na pomolu je kaos s obzirom da na to da svaka od 28 članica Unije ima svoj pristup problemu.
Europljani će ove nedjelje spavati sat duže i ujutro imati više dnevnog svjetla idućih nekoliko mjeseci. Ali to bi moglo biti posljednje vraćanje kazaljki u listopadu, nakon što smo ih prethodno pomaknuli unaprijed u ožujku.
Taj ritual traje već desetljećima, ali Europska komisija nedavno je predložila da se s time prekine i da svaka zemlja za sebe odluči koje će vrijeme odabrati. Ovo bi mogla biti i zadnja velika odluka koju će donijeti ovaj sastav Komisije i njezin čelnik Jean-Claude Junker, s obzirom na to da im mandat istječe iduće godine.
Ispitivanje provedeno diljem Europske unije pokazalo je da milijuni ispitanika žele ukinuti pomicanje satova te da je većina za zadržavanje tzv. ljetnog vremena kao trajnog.
"Ljudi to žele, to ćemo i napraviti", kazao je tada Juncker.
Cilj je da se predložene izmjene provedu prije europskih izbora u proljeće iduće godine. Do travnja bi svaka europska zemlja trebala razmotriti prema kojem vremenu se želi ravnati. To će značiti iznimno brzu primjenu odluke s obzirom na europske standarde po kojima su za većinu odluka potrebne godine.
Unatoč tome, neka pitanja ostaju otvorena.
Radne skupine trebaju procijeniti implikacije koje promjena donosi, ne samo po pojedince, već po cijele poslovne sektore poput željezničkog i zračnog prometa te prometa robe.
"Vremenski kolaž"
Estonija, Litva i Latvija, koje su po vremenskoj zoni sat vremena ispred većine europskih zemalja, preferiraju trajni ostanak ljetnog računanja vremena. Slovačka želi da trajno ostane zimsko vrijeme, dok Portugal, primjerice, želi da se kazaljke i dalje miču.
Europa bi tako se mogla suočiti s "vremenskim kolažem".
Trenutno u EU postoje tri vremenske zone. Sedamnaest zemalja se ravna po srednjoeuropskom vremenu (CET), koje ljeti postaje ljetno srednjoeuropsko vrijeme (CEST).
Osam zemalja na istoku Europe, počevši od Finske i baltičkih zemalja na sjeveru, do Grčke i Cipra na jugu, jedan su sat ispred te grupe. Tri zemlje, Portugal, Britanija i Irska su, pak, sat vremena iza.
Austrija, koja trenutno predsjeda Europskom unijom, želi spriječiti konfuziju te je izišla s prijedlogom da se ostane pri "ljetnom vremenu", no Beču je još i važnije da se uspostavi zajednička vremenska zona u srednjoj Europi.
Zemlje Beneluxa također se namjeravaju međusobno konzultirati.
Njemačka, najveća u Europskoj uniji prema većini kriterija, sklonija je trajnom zadržavanju ljetnog računanja vremena.
Hrvatska se još ne izjašnjava.
Ovo će pitanje biti u središtu pozornosti europskih ministara prometa, koji će o tome iza zatvorenih vrata razgovarati idućeg tjedna u Grazu.
Rekli bi mu da nije normalan
Njemačka državna željeznica Deutsche Bahn nije zabrinuta oko svojih međunarodnih usluga. Vrijeme u susjednim zemljama trebat će se jednostavno označiti kao "lokalno vrijeme", kaže glasnogovornica njemačkih željeznica. To je već praksa koja se koristi na liniji prema Moskvi.
Sektor zračnog prometa manje je nonšalantan i vjeruje da će ionako kompliciran međunarodni raspored letenja postati još kompliciraniji.
Jedan od razloga za to mogao bi biti da će zrakoplovi zimi polijetati prekasno, što bi moglo produljiti vrijeme zabrane noćnih letova na mnogim aerodromima.
Prijedlog Komisije ima potporu u Europskom parlamentu, u kojem zastupnici pozivaju na brzu odluku oko promjene sustava koji je na snazi u Europskoj uniji od 1996. Te su se godine zemlje članice dogovorile da će sve pomicati svoje satove u ožujku i listopadu.
Cilj te prakse bilo je produženje dnevnog svjetla i ušteda energije, no to se pokazalo kontroverznim, prije svega zbog strahovanja vezanih uz utjecaj na zdravlje ljudi.
"Da dosad nismo imali praksu pomicanja kazaljki i da danas netko dođe s takvom idejom, svi bi mu rekli da nije normalan", kazao je glasnovornik EPP-a Peter Liese.
