HNB je potrošio 27 milijuna kuna na promotivnu kampanju za uvođenja eura. Da bi se građanima objasnilo kako se kune mijenjaju u eure. Građanima koji su u samo par godina uspješno promijenili tri valute: iz dinara u hrvatski dinar iz hrvatskog dinara u kunu a zapravo su cijelo vrijeme istodobno sve računali u njemačkim markama, jasan je Šprajc u još jednom Stanju nacije.
Financijske trendove u eurozoni najbolje prati HNB, što je i logično, HNB je bio zadužen da nas uvede u euro pa najbolje zna kako se to radi. Tako su eto izdali aplikaciju EuroHR kako bi tobože olakšali građanima prelazak na Euro to jest omogućili im lakše preračunavanje kuna u eure i obratno. Aplikacija je u suštini obični kalkulator ali eto ne morate utipkavati množenje i dijeljenje jer je tečaj fiksan pa automatski pretvara jednu valutu u drugu. Ali taj neviđeni izum, koji je izumljen još početkom 70-ih godina prošlog stoljeća HNB je platio 275.000 kuna. 275. 000 kuna za aplikaciju koja je u suštini obični džepni kalkulator.
I, doslovno, školarci ju mogu napraviti
Koliko je to napredna tehnologija dokazali su i polaznici STEM radionice iz Pazina. Učenici od 3. osnovne do 3. srednje, napravili su aplikaciju s istom funkcionalnošću i to tijekom samo jedne radionice. Ali HNB se očito voli razbacivati parama, sjetimo se samo onih skupo plaćenih reklama za Euro, gdje nam neka baka i neki pekar poručuju da oko svega toga ništa ne trebamo brinuti. Jer HNB će bez problema skuriti ne 275 tisuća kuna nego 27 milijuna kuna.
Jer toliko je na promotivnu kampanju za uvođenja eura potrošio HNB. 27 milijuna kuna. Da bi se građanima objasnilo kako se kune mijenjaju u eure. Građanima koji su u samo par godina uspješno promijenili tri valute: iz dinara u hrvatski dinar iz hrvatskog dinara u kunu a zapravo su cijelo vrijeme istodobno sve računali u njemačkim markama. I to u vrijeme kad nije bilo ni interneta ni mobitela ni kojekakvih aplikacija. Al tada doduše nije bilo ni novaca za baku.
