Bilo je to 12. travnja 1981., točno dvadeset godina nakon povijesnog leta Jurija Gagarina, kada je s lansirne rampe 39A u Svemirskom centru Kennedy na Floridi, uz zaglušujuću buku i oblake dima, poletio Space Shuttle Columbia.
Uspjeh koji je ušao u povijest: Ljudi su tada su napravili nešto neviđeno


Označivši početak nove ere u istraživanju svemira, misija STS-1 (Space Transportation System-1) bila je prvi orbitalni let NASA-inog programa Space Shuttle i prvi put da je letjelica s ljudskom posadom lansirana bez prethodnog testnog leta bez posade.

U kokpitu su sjedili zapovjednik John W. Young, najiskusniji NASA-in astronaut u to vrijeme, i pilot Robert L. Crippen, kojem je to bio prvi let u svemir.

Put do lansiranja nije bio bez prepreka. Prvobitni pokušaj lansiranja dva dana ranije, 10. travnja, morao je biti odgođen zbog računalnog problema – greške u sinkronizaciji između primarnih računala shuttlea i rezervnog sustava. No, inženjeri su brzo riješili problem, a timovi su bili spremni za drugi pokušaj.

Posadu su činila dva iznimna astronauta. John Young, veteran programa Gemini i Apollo, koji je čak i hodao po Mjesecu tijekom misije Apollo 16, bio je na svom petom svemirskom letu.

Robert Crippen, bivši vojni testni pilot odabran za otkazani program Manned Orbiting Laboratory (MOL), konačno je dobio priliku letjeti u svemir.

Obojica su prošli rigorozne treninge, uključujući stotine simuliranih prilaza za slijetanje.

U točno 7:00 sati ujutro po lokalnom vremenu, tri glavna motora Columbije (SSME) oživjela su uz zaglušujuću riku, a šest sekundi kasnije, upalile su se i dvije snažne rakete na čvrsto gorivo (SRB).

Generirajući gotovo sedam milijuna funti potiska, masivna letjelica teška 4.5 milijuna funti odvojila se od tla. "Poletio je prvi američki Space Shuttle," objavio je NASA-in komentator Hugh Harris.

Kontrola misije prebačena je iz Kennedyjevog centra u Kontrolni centar misije (MCC) u Houstonu.

Osam i pol minuta nakon polijetanja, glavni motori su se ugasili, a vanjski spremnik goriva je odbačen te je izgorio u atmosferi. Columbia je bila u orbiti, putujući brzinom od 17.500 milja na sat.

STS-1 nije nosila satelite ili velike znanstvene terete. Njena primarna svrha bila je čisto testiranje – dokazati da cijeli sustav Space Shuttlea funkcionira kako je zamišljeno.

Posada je imala zadatak lansirati letjelicu, doći u orbitu, provjeriti sve sustave i sigurno je vratiti na Zemlju.

Teret se sastojao uglavnom od instrumentacije za praćenje leta (Developmental Flight Instrumentation - DFI) i paketa za identifikaciju aerodinamičkih koeficijenata (Aerodynamic Coefficient Identifications Package - ACIP), koji su bilježili temperature, tlakove i ubrzanja na različitim točkama letjelice.




Jedan od prvih zadataka u orbiti bilo je otvaranje vrata teretnog prostora kako bi se omogućilo hlađenje putem radijatora smještenih na njima.

Tijekom tog postupka, posada je primijetila da nedostaje nekoliko toplinskih zaštitnih pločica na gondolama Orbitalnog manevarskog sustava (OMS).

Nakon analize snimaka poslanih na Zemlju, inženjeri su zaključili da oštećenje nije kritično za siguran povratak jer se nalazilo na područjima koja nisu izložena najvišim temperaturama prilikom ulaska u atmosferu. Ipak, ovo je otkriće dovelo do kasnijih poboljšanja sustava.

Tijekom 54.5 sata provedenih u svemiru, Columbia je 36 puta obišla Zemlju.

Trećeg dana misije, 14. travnja 1981., Young i Crippen pripremili su se za povratak.

Nakon paljenja OMS motora za deorbitaciju, Columbia je započela vatreni povratak kroz atmosferu. Sustav toplinske zaštite, sastavljen od tisuća keramičkih pločica, izdržao je temperature veće od 1370 °C, štiteći aluminijsku strukturu letjelice. Nakon što je brzina pala ispod brzine zvuka, Young je preuzeo ručne kontrole i sigurno spustio Columbiju na pistu zračne baze Edwards u Kaliforniji, završivši povijesnu misiju.

STS-1 bio je potpuni uspjeh. Misija je dokazala da je "san ponovno živ," kako je rekao Young, i otvorila vrata za tri desetljeća misija Space Shuttlea koje su uključivale lansiranje i popravak satelita, izgradnju Međunarodne svemirske postaje i omogućavanje letova raznolikijim skupinama astronauta, znanstvenika i stručnjaka iz cijelog svijeta. Nasljeđe Columbije i cijelog programa Shuttle trajno je promijenilo ljudsko istraživanje svemira.