Urbanizacija je jedan od glavnih svjetskih procesa koja oslikava današnje moderno društvo.
Više od polovice ukupnog svjetskog stanovništva danas živi u gradovima, no opsežne baze podataka o kretanju stanovništva kroz vrijeme dosad nije bilo, jedino UN ima slične podatke, no oni u prošlost sežu tek do 1950. godine.
Ipak, novo istraživanje otkriva nam upravo te podatke - i to u vremenskom periodu od 6000 godina, negdje od 1700 pr. Kr. pa do danas.
Video koji je nastao nakon istraživanja prikazuje začetke većih svjetskih gradova kroz vrijeme.
"Ovo je odlična stvar. Promatrajući ove mijene kroz duži vremenski period, možemo vidjeti kakva je ljudska interakcija s okolišem. Lakše ćemo razumjeti zašto su neka naselja narasla, a neka izblijedila", prokomentirala je voditeljica istraživanja Meredith Reba, koja na sveučilitu Yale predaje Šumarstvo i znanost okoliša.
Otkrivene su mnoge stvari - primjerice, ona da se 'zora urbanizacije' pojavila u gradu Eridu u Mezopotamiji, a može se i primjetiti kako su najmlađi svjetski gradovi, od Kine do nekadašnje Mezoamerike, svi smješteni po liniji na istoj zemljopisnoj dužini, što pretpostavlja povezanost između klime i ranih stadija urbanizacije.
Posebno je zanimljiva činjenica kako je 1800. godine u gradovima živjelo tek 3% posto svjetskog stanovništva, dok se taj postotak 200-tinjak godina kasnije popeo iznad brojke 50. Potpuno 'proljeće gradova' dogodilo se 1875., kada je u Sjevernoj Americi, Europi i Aziji niknuo nestvaran broj gradova.
I dok je ostatak svijeta stao, jugoistok Azije nastavio se razvijati do danas, posebice kako se bližila 2000. godina, kada je istraživanje završeno, te kad su u Aziji manji gradovi postali veliki, a veliki postali razvijene i urbane metropole, s naglašenim tehnološkim razvojem.
Ovo istraživanje će, smatraju znanstvenici, pomoći studijima urbanizacije, ali će pomoći i u povijesnom smislu, pošto ima potencijal popuniti brojne praznine u povijesnim udžbenicima.
