Na snježnim prostranstvima Falklandskih otoka, gdje ledeni vjetrovi oblikuju krajolik, odigrala se prava obiteljska kazališna predstava – i to u režiji simpatičnih stanovnika ovog područja, pingvina. Ovo preslatko mladunče, koje je tek izašlo iz faze paperjastog perja, odlučilo je korak po korak oponašati svoju majku.
Ovaj mali pingvin priredio je spektakl: Njegovo oponašanje majke nešto je najslađe što ćete vidjeti


Poznato je da mladi pingvini uče promatrajući roditelje – od prvih nesigurnih koraka do prepoznatljivog njihanja pri hodanju.

No, ovaj mališan podigao je sve na novu razinu – vjerno je kopirao svaku kretnju svoje majke, kao da izvode sinkronizirani ples na ledu.

Kad je majka podigla glavu i pogledala u daljinu, on je učinio isto. Kada je zamahnula krilima, i on je ponosno ponovio pokret.

Čak je i njegov nespretni pokušaj imitiranja glasanja izazvao osmijehe među znanstvenicima i promatračima.

Ovakvo ponašanje nije rijetkost među pingvinima. Budući da su od rođenja ovisni o roditeljima, promatranje i oponašanje ključni su alati u učenju kako preživjeti u surovom okolišu.

Osim što uče kako pronaći hranu i prepoznati opasnost, mladunci tako razvijaju i socijalne vještine potrebne za život u koloniji.

Pingvini, te šarmantne ptice koje ne lete, simbol su Antarktike i hladnih južnih mora.

Svojim prepoznatljivim geganjem i crno-bijelim "frakom", osvojili su srca ljudi diljem svijeta.

Majstori su preživljavanja u nekim od najsurovijih uvjeta na planetu. Gusto perje, sloj potkožnog masnog tkiva i specijalizirana cirkulacija krvi u perajama i nogama omogućuju im da održe tjelesnu temperaturu u ledenim vodama i na hladnom vjetru.

Izrazito su društvene ptice i žive u velikim kolonijama koje mogu brojati i stotine tisuća jedinki. Okupljaju se na kopnu ili ledu radi razmnožavanja.

Većina vrsta je monogamna, što znači da se pare s istim partnerom tijekom sezone parenja. Rituali udvaranja su složeni i uključuju različite vokalizacije i pokrete.

Nažalost, većina vrsta pingvina suočava se s padom populacije. Međunarodna unija za očuvanje prirode (IUCN) klasificira 11 od 18 vrsta kao globalno ugrožene. Glavne prijetnje su klimatske promjene, gubitak staništa, prekomjerni izlov ribe (kojom se pingvini hrane) i onečišćenje.