Promjena klime jedan je od najvećih izazova s kojim su se Zemljani ikad susreli. Zahvaća nas sve, bez obzira u kojem kutku planete živimo, s koliko novca raspolažemo, u kakvoj nastambi spavamo, koliko godina imamo i kojeg smo roda. Prema znanstvenim istraživanjima sažetim u izvještaje Međuvladinog panela o klimatskim promjenama (IPPC), najugroženiji su ipak siromašni, građani zemalja u razvoju. I žene. Prema UN-u, sedamdeset posto od ukupno milijarde i 300 milijuna siromašnih su žene. Žene su zadužene za 50 do 80 posto proizvodnje hrane, a istovremeno posjeduju samo 10 % zemlje. Za vrijeme suša ili poplava, žene osiguravaju funkcioniranje kućanstava. U mnogim kulturama, zbog socio-kulturnih normi, ne mogu migrirati u potrazi za sigurnijim životnim uvjetima.
Ali se mogu boriti. U naporima za osvješćivanje ljudi o problemima u koje smo se uvalili i koracima koje moramo napraviti da bismo ublažili štetu i prilagodili se promjeni, žene su brojnije, preciznije i glasnije. I ne, ne mislim samo na Gretu Thunberg koja je unazad godinu dana postala sinonim ove borbe. Sjećate se konferencije u Ujedinjenim narodima u prosincu prošle godine na koju je Greta doputovala jedrilicom? Na konferenciji za tisak pri UNICEF-u, uz nju je stajalo još petnaestoro djece iz raznih dijelova svijeta, od kojih 8 djevojčica.
Greta Thunberg
Među njima i Alexandria Villaseñor, četrnaestogodišnjakinja kojoj je vlastita borba s astmom, koja se pogoršava svaki put kad se nađe u uvjetima zagađenog zraka, motivacija za vođenje američkih školskih klimatskih štrajkova.
Nisu tu samo djeca iz razvijenih zemalja, glasno je odjeknuo govor Hilde Flavije Nakabuye, studentice iz Ugande koja je u listopadu na konferenciji gradonačelnika u Kopenhagenu govorila o potresnim iskustvima svoje obitelji zbog kojih se ona uključila u ovaj globalni pokret.
Hilda Flavia Nakabuye
Uostalom, i Hrvatska ima svoju pionirku klimatskog pokreta. Ime joj je Laura Skala, ima 18 godina i prošle je godine pokrenula školske klimatske štrajkove u Zagrebu. Laura danas studira u Velikoj Britaniji, tamo gdje kurikulum uključuje i gradivo o „ljudskom utjecaju na klimu svijeta“, kao što Laura kaže, a ne samo “različite klime u svijetu što se uči u geografiji“. Lauru je u ovim naporima zamijenila druga mlada djevojka, Leonarda Šmigmator.
Laura Skala
Uz ove djevojčice, niz je žena koje svakodnevno govore o ovim temama. Jedna od njih je Jill Peeters, meteorologinja i TV prezenterica iz Belgije koja je, dan nakon potpisivanja Pariškog sporazuma, osnovala grupu Climate without Borders, mrežu koja broji više od 140 meteorologa iz 110 zemalja i svakog se dana obraća milijardi gledatelja diljem svijeta.
Jill Peeters
Članica ove grupe sam i ja, zastrašujuće podatke o vremenu u klimatskom kontekstu često slušate i na RTL-u. Uz nas koje govorimo s govornica, mašemo transparentima, gestikuliramo ispred kamera, tumačimo grafove i citiramo izvještaje, stoje još brojnije žene koje te podatke svakodnevno proizvode.
Među autoricama IPCC-evih izvještaja ističu se doktorice znanosti, Amerikanke Inez Fung i Maria Carmen Lemos, Opha Pauline Dube iz Botswane, dobitnica Nobela za mir, Kenijka Wangaru Maathai. Brojne su i čelnice tvrtki koje se u svojem poslovanju strogo pridržavaju načela održivog razvoja. Jedna od njih je Miranda Wang, osnivačica startapa BioCellection koji plastiku pretvara u biorazgradive materijale.
Miranda Wang
Ako želite čitati o klimatskim promjenama, jedna od najčitanijih autorica je Christiana Figueres, kostarikanska diplomatkinja na čelu Okvirne konvencije o klimatskim promjenama Ujedinjenih naroda (UNFCCC), svakako jedna od najutjecajnijih žena u klimatskom pokretu.
Christiana Figueres
Ako ne volite mnogo slova, zapratite neku od ovih žena na Twitteru, svakoga dana čut ćete nešto novo. Ako pak uopće ne volite riječi, možda će vas se dojmiti rad još jedna Šveđanke, Ann Inger Johansson. Ann je dokumentarna fotografkinja čiji radovi prikazuju uzroke i posljedice globalne klimatske krize. U prošlogodišnjem natječaju Climate Visuals za najdojmljiviji vizualni opis ove problematike pobijedila je Annina fotografija „Solarna energija“ na kojoj je, pogađate, žena!