Kako je započela afera Fimi Media?
Javno, priča o Fimi Media započinje u siječnju 2010. godine kada je Damir Mihanović, bivši član Uprave Croatia osiguranja tijekom intervjua za HRT spomenuo nelegalno izvlačenje novca iz javnih poduzeća i državnih institucija preko tvrtke Fimi Media u suradnji s HDZ-om i tadašnjim premijerom Vlade, Ivom Sanaderom.
Navodno, prava priča je počela već u travnju 2007. kada se Mihanović našao na sastanku s Ivom Sanaderom i čelnicima javnih tvrtki u Vladi, gdje se raspravljalo o podizanju kvalitete poslovanja, no i o pozivu na suradnju s tvrtkom Fimi Media koja je bila u vlasništvu Nevenke Jurak. Navodno, sljedećeg dana nakon sastanaka, Mihanović je dobio poziv od Mladena Barišića, tadašnjeg HDZ-ovog rizničara i šefa Carine koji je zatražio sastanak na kojem mu je rečeno da bi se trebao upoznati s Nevenkom Jurak kako bi Croatia osiguranje mogla ostvariti suradnju s njenom tvrtkom. Mihanović je isprva navodno odbio suradnju i naveo da će raspisati javne natječaje što se kosilo s planovima Sanadera i Jurak. Tri godine kasnije to je završilo u medijima i s otvorenom istragom USKOK-a.
„Bijeg“ i uhićenje Ive Sanadera
Prikupljajući dokaze i izjave svjedoka o aferi Fimi Media, USKOK je najzad odlučio privesti Ivu Sanadera u istražni zatvor na ispitivanje, no premijer se dao u navodni bijeg 10. prosinca 2010. Uskoro, mediji su izvijestili da je Ivo Sanader uhićen u blizini Salzburga u Austriji. Navodno, toga dana Ivo Sanader je pokušao poletjeti iz Münchena za Washington (SAD), no nije se uspio ukrcati na let, jer je već bila izdana međunarodna tjeralica i njegova američka viza je bila poništena. „Pri bijegu“ s njime u automobilu je bio brat Mislav kada su ga austrijski policajci odveli u istražni zatvor. Navodno, lokalni medij ORF je prenio kako je Sanader izjavio da je bio na službenom putu i nije pokušavao pobjeći iz Hrvatske. U međuvremenu, sada se očekivao postupak izručenja, no bilo je upitno koliko će Sanader surađivati o povratku u Hrvatsku. Tek oko 6 mjeseci kasnije 11. srpnja 2011., austrijska ministrica pravosuđa Beatrix Karl potpisala je odluku o izručenju Ive Sanadera, dok napokon 18. srpnja 2011. nije bio izručen Hrvatskoj nakon što je proveo 222 dana u Austriji.
Povratkom u Hrvatsku, Sanader je bio smješten u zatvor Remetinec, gdje se očekivalo da će provesti barem mjesec dana istražnog zatvora. Iz sigurnosnih razloga, navodno ga se smjestilo u jednokrevetnu ćeliju u ženskom dijelu zatvora. Tadašnji sudac istrage zagrebačkog Županijskog suda Krešimir Devčić odredio je da USKOK mora ispitati Sanadera najmanje u roku od šest sati od njegova dolaska u zatvor.
Sanaderovo uhićenje je komentirao i tadašnji predsjednik RH Ivo Josipović, izjavivši da „Pravna država radi svoj posao“ i da se nada da će se postupak provesti brzo, zakonito i pravedno.
Za što se teretilo Ivu Sanadera u aferi Fimi Media?
U aferi Fimi media, sumnjičilo se Sanadera za izvlačenje 100 milijuna kuna iz državnih i javnih poduzeća preko tvrtke Fimi media. Uključujući to da se velik dio novca koristio za financiranje HDZ-a.
Tko su sve osumnjičenici u aferi Fimi Media?
Kao navodni organizator afere, Sanader se uvelike oslanjao na Mladena Barišića kojeg je angažirao da se nakon prvotnog sastanka s čelnicima tvrtki državnih i javnih institucija, pobrine za njihovo povezivanje s Nevenkom Jurak iz tvrtke Fimi Media. Kao sljedeća glavna sudionica, Jurak je navodno dio novca zadržavala za sebe, a dio novca davala natrag Barišiću, koji je pak novac davao Sanaderu. Navodno, Sanader je zatim dio novca zadržavao za sebe, a dio koristio za financiranje HDZ-a u što se uključila Branka Pavošević, bivša šefica računovodstva HDZ-a.
Također, u aferi Fimi Media sumnjičio se Ratko Maček (bivši glasnogovornik HDZ-a), koji je navodno znao za Sanaderove nelegalne akcije te sudjelovao na samom sastanku u travnju 2007.
USKOK je podigao optužnicu i protiv Ivice Kirina (bivšeg ministra unutarnjih poslova i aktualnog gradonačelnika Virovitice), koji je navodno u razdoblju od 2006. do 2008. poslovao s Fimi medijom. Navodno, MUP je dao prvih 1,1 milijuna kuna Fimi media za promidžbenu kampanju u sklopu Nacionalnog programa sigurnosti cestovnog prometa. Također, Kirin je navodno u kolovozu 2006. poništio javni natječaj za pet promidžbenih kampanja kako bi izravno sklopio suradnju s Fimi media. U travnju 2007. MUP je navodno isplatio Fimi media 16,1 milijun kuna za nove promidžbene usluge.
U aferu Fimi Media našao se i Vinko Mladineo (bivši direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost) koji je navodno poslovao s Fimi media u razdoblju od travnja 2008. do kraja 2009. te tako oštetio Fond za oko 1,2 milijuna kuna, jer je sklapao ugovore iznad tržišne cijene i pritom kršio Zakon o javnoj nabavi.
Među prvim optuženicima našao se i Darko Beuk (bivši direktor Hrvatskih šuma), koji je priznao krivnju i nagodivši se s USKOK-om, u svibnju 2012. uvjetno osuđen na 11 mjeseci zatvora uz rok kušnje od pet godina.
Prvo suđenje u aferi Fimi media
Prvo suđenje u aferi Fimi media započelo je početkom 2013. i ulaskom u 2014. odgodilo se do kraja siječnja s pauzom od mjesec dana kada se čekalo na iskaz Mirte Tomljanović, knjigovodstveno-financijske vještakinje. Naime, Tomljenović je trebala svjedočiti kao financijski vještak te utvrditi razliku između prihoda i imovine obitelji Sanader. Prema USKOK-u radilo se o razlici od 24 milijuna kuna.
Prva nepravomoćna presuda donesena je 11. ožujka 2014. u kojoj su Ivo Sanader, Mladen Barišić, Branka Pavošević i Ratko Maček proglašeni krivima za izvlačenje više od 70 milijuna kuna iz javnih tvrtki.
Ivo Sanader osuđen je na kaznu od devet godina zatvora u koju će mu biti uračunato vrijeme provedeno u istražnom zatvoru te oduzeta sva imovina koju je stekao nezakonito (navodno 15.275.000 kuna). Mladen Barišić osuđen je na tri godine zatvora, Branka Pavošević na 18 mjeseci, Nevenka Jurak na dvije godine, a Ratko Maček na godinu dana uvjetno uz rok kušnje od četiri godine.
HDZ kao sudionik u aferi Fimi media kažnjen je globom od pet milijuna kuna uz dodatan uvjet da mora vratiti sav novac koji je Sanader protupravno stekao za njega. Navodno, HDZ se okoristio s 24.254.497 kuna. Također, HDZ je morao vratiti novac koji se nalazio u blagajni u vrijednosti od dva milijuna kuna i 300 tisuća eura, koje je prema nalogu Jadranke Kosor, Branko Bačić morao predati USKOK-u. HDZ-u će se oduzeti i novac koji je navodno bio utrošen na kupnju blindiranog BMW-a, koji je kupljen za Ivu Sanadera. BMW je navodno koštao 300 tisuća eura u što je bio uključen i Anđelko Gavranović, koji je 2004. na molbu Mladena Barišića traženi novac odnio u torbi sve do BMW-ovog sjedišta u Münchenu. Kao zadnji dio kazne, HDZ je bio dužan uplatiti dodatnih 17 milijuna kuna u državni proračun.
Obje strane su najavile žalbe, USKOK zbog nezadovoljstva oko visine kazne te Ivo Sanader i sudionici zbog same presude.
U srpnju 2014. mediji su izvijestili da je u aferi Fimi media donesena i nepravomoćna presuda bivšem čelniku HAC-a Josipu Sapunaru od 15 mjeseci zatvora i da mora vratiti 7,7 milijuna kuna, plus pokrivanje troškova sudskog postupka.
Drugo suđenje u aferi Fimi media
Drugo suđenje u aferi Fimi media počelo je 2016. godine ponovno na zagrebačkom Županijskom sudu nakon što je Vrhovni sud ukinuo prvu presudu iz 2014. Odužilo se sve do veljače 2017. zbog promjene iskaza optuženika koji su sada, navodno glavnu krivnju prebacivali na Ivu Sanadera. Ujedno, Nevenka Jurak je prilično izostajala sa suda zbog zdravstvenih tegoba, zbog kojih je i preminula u studenom 2019. godine.
Sanaderovi odvjetnici Jadranka Sloković i Čedo Prodanović najavili su da će u srpnju 2018. Ivo Sanader iznijeti svoju novu obranu, no potom je optuženik zamolio odgodu zbog oporavka od dvije operacije koje je imao. Glavna točka u novom suđenju je trebao biti nalaz financijskog vještaka Zrinka Ručevićeva, koji je obrana nastojala izuzeti iz dokaza te ispitivanje svjedoka Igora Zidića (povjesničara umjetnosti) i Franka Bilavera (HDZ). Zidić je trebao procijeniti vrijednost imovine Ive Sanadera, a Bilaver je navodno bio uključen u primopredaju novca u crni fond HDZ-a od strane Barišića koji mu je jednom prilikom dao 25.000 eura.
17. listopada 2018. Vinko Mladineo je nepravomoćno oslobođen optužbe u aferi Fimi media.
26. kolovoza 2019. Ivica Kirin je nepravomoćno oslobođen optužbe u aferi Fimi media.
Početkom 2020. Ivo Sanader se oporavljao od operacije koljena, no sutkinja je zakazala da pripremi svoju obranu do 04. veljače. 2020.
05. veljače 2020. suđenje je ponovno odgođeno, jer se na Županijskom sudu u Zagrebu nisu pojavili Sanaderovi odvjetnici. Sloković se opravdala s liječničkom potvrde zbog visoke temperature, a Prodanović da je pak imao zakazano drugo suđenje u isto vrijeme. Sud im je zbog nepoštivanja odredio globu od 10.000 kuna, a postupak se trebao nastaviti 11. veljače 2020.
U međuvremenu, Ivo Sanader je izdržavao zatvorsku kaznu zbog jedine pravomoćne presude u slučaju Planinska, koja je iznosila šest godina zatvora.
13. studenog 2020. mediji su prenijeli da je Županijski sud u Zagrebu izrekao pravomoćnu presudu Ivi Sanaderu i ostalim optuženicima iz prvog suđenja, uz izuzetak Nevenki Jurak kojoj je suđenje bilo obustavljeno zbog smrti.
Što kaže zadnja presuda u aferi Fimi media?
Ivo Sanader je dobio jedinstvenu kaznu od sedam godina zatvora i dužan je vratiti 14,9 milijuna kuna nesrazmjera između imovine i zakonskih primanja.
Branka Pavošević je dobila jedinstvenu kaznu od jedne godine i četiri mjeseca, a Mladen Barišić od dvije godine i 10 mjeseci. Ratko Maček je pak bio oslobođen optužbi.
HDZ je trebao vratiti u državni proračun 14,6 milijuna kuna, od kojih dva milijuna kuna i 300.000 eura su već bili deponirani na sudu tijekom prvog suđenja. Također, trebao bi isplatiti 3,5 milijuna novčane kazne.
Tko je još optužen/oslobođen u aferi Fimi media?
Tijekom afere Fimi media podignuto je najmanje 10-ak optužnica protiv ministara ili čelnika državnih tvrtki koji su poslovali s Fimi medijom preko Sanadera. Protiv nekih suđenja su još uvijek u procesu ili pod istragom.
Među optuženima našao se i Božidar Kalmeta (bivši ministar mora, prometa i infrastrukture), koji je navodno u dosluhu s Mladenom Barišićem i Mariom Zubovićem osiguravao pritok novca HDZ-u u vrijednosti od oko 600.000 kuna. U 2019. Kalmeta je oslobođen optužbi.
U ožujku 2020. mediji su izjavili da je napokon krenulo i suđenje protiv Vesne Bakran (bivše čelnice Hrvatske lutrije) u aferi Fimi media. Navodno, Bakran je oštetila Hrvatsku lutriju za 2,8 milijuna kuna.
U veljači 2017. USKOK je podigao i optužnicu protiv Branka Radoševića (bivšeg direktora direktora Plinacra), koji je navodno odradio četiri sporna ugovora ukupne vrijednosti od 5,2 milijuna kuna s Fimi medijom.
U srpnju 2019. u aferi Fimi media optužen je i Dubravko
Tkalčić (bivši generalni direktor JANAF-a), koji je
navodno sklopio ugovor s Fimi media 2007. Fimi media se navodno
okoristila za oko 15.000 kuna, a JANAF je oštećen za ukupno
249.026 kuna.
U ožujku 2020. nepravomoćno je oslobođen u aferi Fimi media
AnteTodorić (bivši predsjednik tvrtke
STSI), koji je navodno oštetio tvrtku za 340.000 kuna.
