U noći s 26. na 27. rujna 1996. pripadnici ultrakonzervativnog islamističkog pokreta zauzimaju Kabul i preuzimaju vlast u Afganistanu koji proglašavaju Islamskim Emiratom. Bivšeg predsjednika Mohammada Najibullaha muče, ubijaju, te njegovo beživotno tijelo vješaju na prometni stup u centru grada. U Afganistanu je uveden šerijatski zakon, svi muškarci su morali nositi brade, ženama je zabranjeno zapošljavanje i morale su u javnosti imati prekriveno lice i tijelo, a djevojčicama je zabranjeno pohađanje škola.
Osim toga, zabranjeni su televizija, glazba, pa čak i nogomet, a nogometni stadioni postaju mjesta masovnih javnih egzekucija onih koji su se ogriješili o zakon. Pripadnici spomenutog pokreta poznati su pod imenom talibani.
Tko su bili talibani, te kada i zašto nastaju? Riječ talib znači student, konkretnije, onaj koji studira odnosno uči o islamu. Talibani nastaju 1994. u islamskim vjerskim školama na granici Pakistana i Afganistana. Nekoliko godina ranije vojska Sovjetskog Saveza se nakon desetogodišnjeg ratovanja povukla iz Afganistana što će označiti početak građanskog rata u toj azijskoj zemlji. Jedna od brojnih organizacija koja je pretendirala na vlast, smatrajući da temelj društvenog razvoja mora biti isključivo islam, bili su i talibani.
Amerika ih je u početku tolerirala
Uz knjige, oni u ruke uzimaju i oružje te kreću u oslobađanje Afganistana od nevjernika i krivovjernih muslimana. Obećavajući red i stabilnost nakon dugogodišnje anarhije zadobivaju sve veće povjerenje lokalnog stanovništva i povećavaju brojnost svojih vojnih jedinica. Nakon dvogodišnjih borbi talibani potkraj rujna 1996. zauzimaju glavni grad i preuzimaju vlast u zemlji. U sljedećih nekoliko mjeseci pod svoju će kontrolu staviti dvije trećine državnog teritorija.
Podršku novouspostavljenom režimu odmah će dati Pakistan, Saudijska Arabija i Ujedinjeni Arapski Emirati, a antitalibansku koaliciju, poznatu i pod imenom Sjeverni savez, koja će pod svojom kontrolom nastaviti držati sjever zemlje, financijski će i vojno pomagati Rusija, Iran, Indija, Turska, Tadžikistan, Uzbekistan, Kirgistan i Kazahstan. Amerika će se godinama uglavnom držati po strani i tolerirati talibanski režim smatrajući ga unutrašnjopolitičkim pitanjem Afganistana.
'Trajna sloboda' pa ponovni dolazak talibana na vlast
Stvari će se promijeniti tek kada talibanske vlasti počnu pružati podršku i sklonište Osami bin Ladenu i pripadnicima Al-Kaide, krivcima za terorističke napade na SAD. Upravo će ta činjenica, a ne masovna kršenja ljudskih prava, postati povod za obračun s talibanskim režimom. 7. listopada 2001. bombardiranjem Kabula međunarodna vojna koalicija predvođena SAD-om započinje rat protiv Afganistana u sklopu tzv. Operacije trajna sloboda čiji je glavni cilj bila borba protiv terorizma u svijetu.
Uz pomoć domaćih snaga iz Sjevernog saveza talibani su do kraja 2001. zbačeni s vlasti, ali ne i u potpunosti poraženi. Povlače se u ruralne dijelove na granici s Pakistanom odakle uskoro započinju s pokretom otpora. Umjesto frontalnog sukoba nova strategija podrazumijevala je brojne i uspješne napade bombaša samoubojica. Jačanju talibana na ruku je išla i katastrofalna političko – ekonomska situacija u zemlji koja se najviše ogledala u sveprisutnoj korupciji u društvu, nemogućnosti vlade iz Kabula da pod svojom kontrolom drži cijeli državni teritorij, i sve izraženijem antiameričkom i antizapadnom raspoloženju stanovništva.
Uspjesima na terenu talibani su se u sljedećih nekoliko godina nametnuli kao legitimna strana u sukobu s kojom počinju pregovarati i međunarodna zajednica i vlasti u Kabulu. Dvadeset godina nakon početka rata Amerikanci i njihovi saveznici se povlače iz Afganistana ostavivši lokalne vlasti i vojsku potpuno nespremnima da se odupru nadirućim talibanskim vojnicima. U takvoj situaciji 15. kolovoza 2021. talibani drugi put zauzimaju glavni grad Afganistana, preuzimaju vlast u toj zemlji, i počinju organizirati život po istim pravilima kao i nakon 27. rujna 1996.
Sve epizode serijala XX. stoljeće by Hrvoje Klasić pogledajte OVDJE.
