Profesor nutricionizma dr. John Scharffenberg (102) u nekoliko videa na YouTubeu otkrio je sedam životnih navika kojih se svatko može pridržavati za dug i zdrav život.
Dr. Scharffenberg je pomoćni profesor na Sveučilištu Loma Linda u Kaliforniji (jedne od pet svjetskih plavih zona). Rođen je u prosincu 1923. godine te je izrazito vitalan, mentalno bistar, samostalan, putuje svijetom i vozi automobil te je dokaz potencijalnih zdravstvenih koristi koje mogu proizaći iz pridržavanja njegovih sedam životnih navika.
Dr. Scharffenberg također je odbacio ideju da je genetika igrala ulogu u njegovoj dugovječnosti. Naime, njegova je majka preminula u svojim 60-ima od Alzheimerove bolesti, a njegov je otac podlegao srčanom udaru u 76. godini. Dr. Scharffenberg je, također, nadživio oba svoja brata koja su bila manje fizički aktivna.
Sedam životnih pravila dr. Scharffenberga za dugovječnost
Dr. Scharffenberg vjeruje da poštivanje njegovih sedam jednostavnih životnih pravila može spriječiti pojavu kardiovaskularnih bolesti povezanih sa starenjem poput srčanog udara, moždanog udara i dijabetesa, koji su vodeći uzroci bolesti i smrti u razvijenim zemljama. On tvrdi da pridržavanje njegovih životnih pravila ne samo da može pomoći u prevenciji bolesti srca, već i potencijalno pomoći ljudima da žive dulje.
1. Nikad ne pušite
Dr. Scharffenberg nikada nije pušio te je objasnio da su opasnosti od duhana dobro poznate i dokumentirane od 1964. godine u Surgeon General reportu.
Dokazano je da pušenje šteti gotovo svakom organu u tijelu i jedan je od najvećih uzroka bolesti i smrti koje se mogu spriječiti u mnogim zemljama diljem svijeta. Primjerice, 2018. godine bolesti povezane s pušenjem ubile su gotovo 20.500 Australaca.
2. Nemojte piti alkohol
Osim što nikad ne puši, dr. Scharffenberg, također, apstinira od alkohola.
Unatoč istraživanjima koja sugeriraju da povremeno pijenje ili određena alkoholna pića mogu ponuditi neke zdravstvene prednosti, dr. Scharffenberg ukazao je na studije koje pokazuju da se svi zaštitni učinci koje nudi niska konzumacija alkohola kompenziraju povećanim rizikom od raka.
Njegovo mišljenje podržavaju smjernice Svjetske zdravstvene organizacije (World Health Organization, skraćeno WHO) prema kojima je najsigurniji izbor bez alkohola.
3. Održavanje vašeg tijela aktivnim je važno, posebno nakon 40. godine
"Iako sam nutricionist, mislim da je vježba čak važnija od prehrane", rekao je dr. Scharffenberg te je dodao kako smatra da je najvažnija životna faza za tjelovježbu sredina života, od 40. do 70. godine.
"Tada vam treba, jer to je vrijeme kada se ljudi obično opuste, imaju više novca, kupuju više hrane, više sjede, jedu više… a to je pogrešan put", istaknuo je.
Profesorova preferirana rutina vježbanja je vrtlarstvo i brzo hodanje. On se, također, osvrnuo na studiju koja je pokazala da su ljudi koji hodaju više od 3,22 kilometra dnevno imali upola manju stopu smrtnosti od onih koji su bili manje aktivni.
Dr. Scharffenberg je u intervjuu za TODAY rekao kako vjeruje da je njegov vrlo aktivan životni stil razlog što je "nadživio" svoja dva brata desetljećima. "Glavna razlika je bila što sam puno vježbao", otkrio je.
4. Izbacite grickalice
Srž pravila dr. Scharffenberga je da ono što jedete čini razliku te da trebate osigurati da održavate zdravu težinu. On preporučuje primjenu jednostavnih smjernica oko prehrambenih navika kako biste bili sigurni da se nećete udebljati.
"Jedite u pravo vrijeme. To znači da nema grickanja. Jedite raznoliku prirodnu, neprerađenu hranu u količinama za idealnu težinu… To je sve što trebate znati", rekao je dr. Scharffenberg.
On je, također, kazao da povremeni post ima određene zdravstvene prednosti te je otkrio da mu je zadnji obrok u danu rano poslijepodne te da više ne konzumira hranu do 6.30 sati ujutro.
5. Razmislite o izbacivanju mesa iz prehrane
Kao član Crkve adventista sedmog dana, dr. Scharffenberg se od djetinjstva pridržavao vegetarijanske prehrane. On je probao meso, no nije ga jeo od svoje 20. godine. Umjesto toga, slijedi potpunu biljnu prehranu, koja uključuje mlijeko i jaja.
Omiljena hrana dr. Scharffenberga je: mango, kaki, krumpir te makadamija i drugi orašasti plodovi i sjemenke. On je rekao da je vegetarijanska prehrana "optimalna" jer konzumiranje previše mesa može povećati rizik od kardiovaskularnih bolesti.
6. Smanjite unos zasićenih masti i mesa
Ovo pravilo povezano je s objašnjenjem dr. Scharffenberga o prednostima usvajanja vegetarijanske prehrane, jer mnoštvo zasićenih masti dolazi iz mesa poput govedine, svinjetine i peradi.
U skladu s tim, dr. Scharffenberg kaže da je pridržavanje vegetarijanske prehrane i izbacivanje unosa životinjskih masti najjednostavniji način da se izbjegnu rizici povezani s visokim unosom zasićenih masti, poput visokog krvnog tlaka i visokog kolesterola.
7. Recite "ne" svojoj želji za slatkim
Dr. Scharffenberg je ukazao na jasnu vezu između konzumacije šećera i povećanog rizika od srčanih bolesti, kao i drugih zdravstvenih problema povezanih s debljanjem.
On preporučuje modificiranje recepata kako bi se smanjio unos šećera. Na primjer, predlaže zamjenu slatkih sirupa koji se koriste za palačinke i vafle s voćem i kremom od indijskih oraščića.
Iz WHO-a preporučuju da šećeri ne čine više od deset posto našeg ukupnog prehrambenog energetskog unosa ili manje od 12 žličica dnevno. Smanjenje unosa na manje od pet posto dnevnog energetskog unosa (šest žličica ili 25 grama) daje još više zdravstvenih prednosti, piše Daily Mail.
POGLEDAJTE GALERIJU
POGLEDAJTE VIDEO: Dr. Bernard Kaić: 'Najviše se ljudi boji cjepiva protiv ospica iako je to neopravdano'
