Klasična glazba koja se odlikuje pozitivnom energijom poput djela Antonija Vivaldija ima najveće izglede potaknuti kreativno razmišljanje, zaključili su znanstvenici.
“Kreativnost je jedna od temeljnih vještina potrebnih za suočavanje sa svijetom koji se mijenja brže nego ikad prije”, kaže koautor istraživanja Sam Fergusons tehnološkog sveučilišta u Sydneyu. “Saznanja o tome kako potaknuti tu važnu vještinu postaju sve bitnija”, kaže on.
U okviru istraživanja koje su proveli Ferguson i Simone Ritter iz sveučilišta Radboud u Nijmegenu 155 studenata Radbouda slušalo je klasičnu glazbu dok je obavljalo kreativne poslove. Ispitanici su bili podijeljeni u pet skupina od kojih je svaka slušala jedno od četiri glazbena djela ili su u tišini radili postavljene zadatke.
Glazba je odabrana ovisno o procjeni kako utječe na raspoloženje i koliko je poticajna.
"Labud" Camille Saint-Saensa odabran je kao glazba koja potiče dobro raspoloženje ali nije poticajna jer djeluje umirujuće, Vivaldijeva Četiri godišnja doba predstavljala su veselo djelo, Adagio za gudače Samuela Barbera bio je 'predstavnik' tugaljive i usporene glazbe, a "Mars, donositelj rata" iz orkestralne suite Planet Gustava Holsta bio je negativno, uznemirujuće djelo.
Kako bi testirali kreativnost znanstvenici su se usmjerili na divergentno mišljenje koje uključuje davanje više različitih interpretacija i odgovora na temelju dostupnih informacija stvaranjem neočekivanih kombinacija te prepoznavanjem asocijacija među idejama i pretvaranje informacija u neočekivane oblike. Divergentno razmišljanje ključno je za današnju znanost, tehnologiju i kulturu zbog toga što su inovacije često rezultat spajanja potpuno različitih stvari i ideja, navode autori u časopisu PLoS ONE.
Ferguson i Ritter tražili su od ispitanika da navedu što je moguće više različitih i kreativnih primjena cigle. Također testirali su konvergentno mišljenje koje pokazuje može li ispitanik doći do najboljih, uvriježenih i točnih odgovora problema za koje se rješenje već zna.
Odgovori su potom rangirani po broju, kvaliteti, kreativnosti, originalnosti i korisnosti ideja. Studenti su morali ocijeniti i svoje raspoloženje prije testa te koliko im se dopala glazba.
Znanstvenici su utvrdili da raspoloženje ispitanika prije testa nije utjecalo na njihovu kreativnost u rješavanju postavljene zadaće. Nije imalo utjecaja ni koliko ima se sviđala glazba ili koliko im je bila poznata.
Istraživanje je pokazalo da vrsta glazbe nije utjecala na kvalitetu rješavanja testa kreativnosti u usporedbi s tihim uvjetima rada, uz iznimku vesele glazbe. Vesela glazba utjecala je u pozitivnom smislu na divergentno mišljenje. U slučaju konvergentnog mišljenja nije imala nikakvoga utjecaja.
“Glazba je toliko važan dio svakodnevnog života i mogla bi biti potencijalni put jačanja kreativnosti u obrazovanju i na radnom mjestu”, kazao je Rex Jung sa sveučilišta New Mexico u Albuquerqueu. “Čak i kad ljudi sami ne sviraju, mogu je cijeniti”.
Jung napominje da su ograničenja studije manji broj ispitanika i činjenica da su većina bile žene jer faktori poput spola, dobi, obrazovanja i društveno ekonmoskog statusa mogu utjecati na to kako glazba utječe na kreativno mišljenje.
Čitaj, prati i komentiraj naše priče i na našoj Facebook stranici Život i stil!