Kineski znanstvenici rade na razvoju nove genske metode zahvaljujući kojoj su uspjeli odgoditi neke učinke starenja na laboratorijskim miševima i produljiti im životni vijek, što je otkriće koje bi jednog dana moglo pridonijeti sličnoj primjeni na ljudima.
Metoda, detaljno opisana u radu objavljenom u stručnome časopisu 'Science Translational Medicine' početkom siječnja, temelji se na inaktivaciji gena nazvanog 'kat7' koji znanstvenici smatraju ključnim faktorom staničnog starenja.
Pritom su koristili specifičnu terapiju i u tome su prvi u svijetu, rekla je jedna od supervizorica projekta, profesorica Qu Jing (40), specijalistica za proces starenja i regenerativnu medicinu s Instituta za zoologiju Kineske akademije znanosti (CAS).
Metoda 'lentiviralni vektor'
"Nakon šest do osam mjeseci zamijetili smo poboljšanje u izgledu miševa i vitalnije kretanje, a najvažnije je da smo im uspjeli produljiti životni vijek za oko 25 posto," rekla je Qu.
Tim biologa s različitih odjela CAS-a koristio je metodu CRISPR/Cas9 nastojeći proučiti tisuće gena i pronaći one koji su bili posebno snažni pokretači senescencije, što je termin koji se koristi za opis staničnog starenja.
Uspjeli su identificirati 100 gena od njih oko 10.000, a kat7 je bio najučinkovitiji kada je posrijedi posebno snažan utjecaj na starenje stanica, rekla je Qu. Kat7 jedan je od više desetaka tisuća gena koji se nalaze u stanicama svih sisavaca. Kineski su ga istraživači deaktivirali u jetri miševa metodom koja se naziva lentiviralni vektor.
Nema nikakvih nuspojava
"Uspjeli smo testirati funkciju gena u različitim vrstama stanica, u ljudskim matičnim stanicama, u mezenhimskim progenitornim stanicama, u ljudskim jetrenim stanicama i u stanicama jetre miševa. Ni u jednoj od njih nismo otkrili nikakvu toksičnost. Dodatno, u miševa nismo otkrili nikakve nuspojave. Unatoč tomu, moramo priznati da je metoda daleko od toga da se može primjenjivati u ispitivanjima na ljudima", rekla je Qu.
"Bez sumnje, i dalje moramo testirati funkciju gena kat7 i u ostalim ljudskim staničnim tipovima te u ostalim organima miševa, kao i među drugim životinjama prije nego što primijenimo ovu strategiju u sklopu istraživanja starenja ljudi. Nadamo se da nam je idući korak testiranje ove metode na primatima, no i za to nam treba puno financijskih sredstava i puno više istraživanja", rekla je Qu.
"U svakom slučaju, nadamo se da ćemo uspjeti pronaći način da u doglednoj budućnosti odgodimo starenje čak i za vrlo mali postotak", kazala je znanstvenica.