Visoke temperature i visoki stupanj vlažnosti, dakle ljetna svakodnevica, po definiciji su idealni uvjeti za rast i razmnožavanje patogenih bakterija – uzročnika trovanja hranom. Najčešća ljetna crijevna infekcija je gastroenteritis ili enterokolitis, odnosno upala sluznice i crijeva s izraženim simptomima gastrointestinalnog trakta – mučninom, povraćanjem i bolovima u području trbuha. Uzroci bolesti mogu biti bakterijskog, virusnog ili parazitarnog podrijetla, dok je u određenom broju slučajeva uzrok nepoznat.
Bakterijski uzročnici
Za ljeto su tipične infekcije uzrokovane raznim bakterijama, poput salmonele, stafilokoka, shigelle, E.coli ili campylobactera. Do infekcije salmonelom dolazi zagađenom vodom ili hranom, a bakterija je najčešće prisutna u jajima, sladoledu, slatkišima s kremama koje su nekuhane i ostaloj hrani koja termički nije dobro obrađena. Simptomi bolesti se javljaju tek jedan do dva ili čak i nekoliko dana nakon infekcije u vidu mučnina, proljeva i povraćanja popraćenih blago povišenom temperaturom.
Ciljane terapije nema već se liječenje temelji na tome da se organizam zaštiti od dehidracije te da se što prije nadoknade izgubljena tekućina i elektroliti. Za razliku od infekcije salmonelom, kod koje bolničko liječenje može potrajati i desetak dana, stafilokokne infekcije traju mnogo kraće i oporavak je brži.
Virusni uzročnici
Virusne infekcije ili enteroviroze još su češća ljetna napast od bakterijskih infekcija. No, ono što je ljeti mnogo češće to su virusni gastroenterokolitisi ili ono što nazivamo enterovirozama. Infekcije tim virusima karakterizirane su povraćanjem, vodenastim proljevima te grčevima u trbuhu i mogu dovesti do teške dehidracije organizma. Ni u ovom slučaju ciljane terapije nema, bez obzira o kojem je virusu riječ, već se liječenje temelji na ublažavanju simptoma, što znači da je najvažnije nadoknaditi izgubljenu tekućinu i što manje opterećivati probavni sustav.
Nekoliko dana potrebno je pridržavati se dijetne ishrane i ne opterećivati želudac. Oporavak traje tri do pet dana, ovisno o tome koliko je organizam snažan. U slučajevima blagog do umjereno jakog proljeva pomoći će probiotici koji uzimaju mjesto i hranu štetnim uzročnicima čime sprječavaju njihov rast i razmnožavanje, ponovno uspostavljaju ravnotežu crijevne mikrobiote te poboljšavaju stanje probavnog sustava i općenito zdravstveno stanje. Probiotike je dobro početi uzimati odmah po pojavi proljeva i nastaviti s uzimanjem u idućim danima sve dok se ravnotežacrijevne mikrobiote ponovno ne uspostavi.
Putnički proljev
Putnički ili turistički proljev vrlo je česta pojava u ljetnim mjesecima, posebice kada putujete u neku stranu zemlju. Koliko će vas snažno “pogoditi” ovisi i o tome koliko ste osjetljivi, a uzroci mogu biti razni. Bolest karakterizira proljev, koji može biti različitog intenziteta, a popraćen je simptomima uobičajenim kod crijevnih bolesti: bolovima u području trbuha, mučninom, nadimanjem, općom slabošću te ponekad povišenom temperaturom.
Simptomi se obično javljaju u prvim danima dolaska na odredište, ali mogu se pojaviti već za vrijeme putovanja i zatim se ponoviti još nekoliko puta tijekom ljetovanja. U većini slučajeva bolest sama od sebe prolazi u roku od jednog do pet dana, no ponekad može potrajati i deseta dana. U liječenju putničkog proljeva najvažnije je nadoknaditi izgubljenu tekućinu i elektrolite povećanim unosom tekućine, u koju je poželjno dodati rehidracijsku sol (može se kupiti u ljekarnama).
Preporučuje se i lagana, dijetna ishrana dok se simptomi bolesti ne povuku. U takvim slučajevima, kvalitetan medicinski probiotik (katkad zajedno s antibioticima) može biti učinkovita uzročna terapija za ublažavanje proljeva. Preventivno uzimanje probiotika, u spoju s pojačanim općim mjerama higijene može u navedenim slučajevima biti od pomoći.
