Probajte to reći 350 milijuna ljudi širom svijeta koji pate od depresije, ili 800.000 ljudi koji počine samoubojstvo svake godine zbog ne dobivanja pravilnog tretmana, piše IFLScience.
Rijetko tko nije patio od depresije ili tjeskobe
Nova studija na Sveučilištu Duke naglašava koliko je u stvari neobično da srednovječna osoba nikad u životu nije iskusila mentalni poremećaj. Od 988 sudionika studije, samo 171 nikada nije iskusio tjeskobu, depresiju ili slične probleme između 11. i 38. godine života.
Od tih 83%, oko polovice sudionika imalo je i barem jedan slučaj kratkoročnog mentalnog poremećaja ili nekog povezanog stanja, ukljućujući i uzimanje narkotika. Ostali su iskusili kronične mentalne poremećaje, poput dugoročne depresije, bipolarnog poremećaja, ili sličnih vrsta psihotičnih epizoda.
Ova je studija bila 'longitudinalna', što znači da je mentalno zdravlje pojedinaca bilo procijenjeno osam puta između tih doba starosti. Na taj se način detaljno pratiti njihovo mentalno stanje i tijekom ranijih godina života.
Bogatstvo i fizičko zdravlje ne garantiraju i mentalnu stabilnost
Zanimljivo, prije se smatralo kako odrastanje u imućnoj obitelji, fizičko zdravlje i visoka inteligencija znače kako je manja vjerojatnost da će takva osoba razviti mentalne probleme.
No ova studije ne pokazuje to. Izgleda da ljudi koji rijetko iskazuju negativne emocije, imaju zdrav društveni život i u stanju su imati dobru samokontrolu i suzdržavanje su oni koji su mentalno najčvršći, čak i od najmlađe dobi.
Kod odraslih ljudi oni s boljim obrazovanjem, dobrim poslom i zadovoljavajućom vezom su mentalno najstabilniji. To ne znači da su takvi ljudi uvijek bili izrazito sretni, već da su bili manje skloni depresiji i sličnim problemima.
Više studija imalo slične rezultate
No važno je spomenuti kako se ova studija provodila nad ljudima iz samo jednog mjesta, grada Dunedina u Novom Zelandu, tako da ovi konkretni rezultati mogu biti reprenzetativni samo za to mjesto.
No rezultati brojnih studija iz drugih dijelova svijeta, uključujući Švicarsku i SAD, pokazuju velike sličnosti.
Krajnja je poruka kako su daleko veće šanse da ćete patiti od mentalog poremećaja nego ne u nekoj fazi svoga života. Što više ljudi bude svjesno toga, više će ih tretirati te bolesti i poremećaje s poštovanjem i razumijevanjem.
Uz to važno je shvatiti da znanstvenici još pokušavaju odrediti u kolikom je stupnju depresija genetski poremećaj, u kolikom prouzrokovan okolinom, a koliko neuroliškim problemima.
Kontracepcijske tablete i antidepresanti
Još jedan faktor koji nij pokriven su kontracepcijske teblete. Iako već neko vrijeme postoje indicije koje ukazuju na postojanje veze, nedavno je skoro pa potvrđeno kako žene koje rabe tu vrstu kontracepcije imaju 23% veću vjerojatnost da će im trebati antidepresanti.
Zahvaljujući svim ovim istraživanjima društvena se stigma u vezi mentalnih poremećaja polako smanjuje, ali još uvijek ima dosta posla za obaviti, i u smislu znanstvenih radova i načina na koji se rezultati prenose javnosti.
