Jaja su nezdrava
S ovom su neistinom nutricionisti napravili puno stete. Naime, uspjeli su demonizirati izuzetno zdravu namirnicu koja sadrzi veliku kolicinu kolesterola, pa se smatralo da povecava rizik od srcanih bolesti.
No nedavno je dokazano da kolesterol u prehrani ne utjece na povecanje kolesterola u krvi. Dapace, jaja su puna dobrog kolesterola i nimalo ne utjecu na srcane probleme. Uz to, ona su namirnica bogata hranjivim tvarima, te sadrze jedinstvenu vrstu antioksidansa koji cuvaju vid. Na kraju, lakse cete smrsavjeti ako doruckujete jaja nego pecivo iz obliznje pekarne.
Zasicene masti su lose za zdravlje
Prije nekoliko deseteljeca odluceno je da je okidac epidemije srcanih bolesti jedenje previse masti, pogotovo zasicenih masti. To se baziralo ne nekoliko povrsno odradenih istrazivanja i politickim odlukama koje su se pokazale izrazito losima.
2010. godine objavljen je rad kojim je obuhvaceno 21 istrazivanje, a koji je dokazao da nema apsolutno nikakve poveznice izmedu zasicenih masti i srcanih bolesti. Dapace, konzumiranje zasicenih masti povecava razinu dobog kolesterola u krvi. Dakle, nemojte se bojati mesa, kokosovog ulja, sira i maslaca.
Svi bi trebali jesti zitarice
Ideja da bi ljudi trebali bazirati svoju prehranu na zitaricama nikad nije pretjerano 'drzala vodu'. Poljoprivredna revolucija dogodila se rano u evolucijskoj povijesti, a nasi geni se nisu znacajno promijenili u meduvremenu. Zitarice nisu bas bogate hranjivim sastojcima, pogotovo u usporedbi s drugim namirnicama, kao primjerice povrce. Takoder su bogate fitinskom kiselinom koja veze bitne minerale u crijevima i sprjecava ih da se apsorbiraju.
Zitarica koju najcesce konzumiraju Zapadnjaci je psenica - koja se sve cesce razotkriva kao razlog brojnih zdravstvenih problema, od blagih do ozbiljnih. Dovoljno je reci da sve vise ljudi pokazuje znakove preosjetljivosti na gluten - protein iz psenice.
Konzumiranje previse bjelancevina lose ce djelovati na vase kosti i bubrege
Prehrana bogata bjelancevinama bila je cesto optuzivana za nastanak osteoporoze i bubrezne bolesti. I iako je cinjenica da se konzumiranjem bjelancevina kratkorocno povecava izlucivanje kalcija iz kostiju, dugorocna istrazivanja pokazala su suprotan ucinak.
Naime dugorocnom konzumacijom bjelancevine pomazu u jacanju i zdravlju kostiju i smanjuju rizik od fraktura. Uz to, istrazivanja nisu pokazala nikakvu pojavu visoke razine bjelancevina kod ljudi koji su bubrezni bolesnici. Kod njih su glavni rizici zatajenja bubrega dijabetes i visok krvni tlak.
Namirnice s malo masti su najbolji odabir
Znate li kakvog je okusa normalna hrana nakon sto se iz nje odstrani sva masnoca? E pa, ima okus po stiroporu. A to nitko ne bi zelio jesti. S obzirom da i proizvodaci hrane to znaju, oni dodaju razlicite druge stvari kako bi nadomjestili nedostatak masti. Pa najcesce dodaju secer, tj. umjetne zasladivace koji su povezani s pretiloscu, dijabetesom, metabolickim sindromom, srcanim bolestima, prijevremenim porodom i depresijom. I na kraju imate nezdraviju namirnicu nego da ste pojeli njezinu punomasnu verziju.
Tijekom dana biste trebali pojesti vise manjih obroka
Ideja iza ovoga jest da biste trebali jesti cesce, manje obroke, kako biste metabolizam odrzavali u stanju pripravnosti i rada. No neki tvrde da je to mit koji nema nikakvog smisla. Naime, cinjenica je da jedenjem malo ubrzavate metabolizam (dok probavljate obrok), no kolicina pojedene hrane odreduje koliko ce energije biti potroseno, a ne broj obroka.
Ovaj nacin razmisljanja je testiran vise puta i kontrolirane studije, u kojima bi jedna grupa jela puno malih obroka, dok bi istu kolicinu druga skupina pojela u manjem broju obroka, pokazale su da ne postoji apsolutno nikakva razlika izmedu dvije grupe. Ne samo da je za vecinu ljudi ovaj nacin jedenja besmislen, nego moze biti i stetan, jer za nase tijelo nije prirodno da je konstantno sito. U prirodi smo povremeno postili, te nismo ni blizu jeli toliko cesto kao danas.
Kad neko vrijeme ne jedete, u tijelu se dogada stanicni proces putem kojeg se iz stanica izbacuju stetne tvari, sto znaci da je post itekako zdrav.
Ugljikohidrati bi trebali biti vas najveci izvor kalorija
U svijetu prevladava misljenje da bi svi trebali jesti prehranu s malim udjelom masnoca, te da bi ugljikohidrati trebali zauzimati 50-60 posto svih unesenih kalorija. Ova vrst prehrane sadrzi mnostvo zitarica i secera, te malu kolicinu masne hrane kao sto su meso i jaja. Iako za neke osobe ovakva dijeta moze savrseno funkcionirati, to ce najcesce biti oni koji su prirodno vitke grade.
No za one sklonije debljanju, koji imaju metabolicki sindrom ili dijabetes, ova kolicina ugljikohidrata mogla bi se pokazati prilicno opasnom. I to je proucavano detaljno.
Sjemenke bogate s omega-6 i biljna ulja su dobra za vas
Polinezasicene masti se smatraju zdravima jer je nekoliko istrazivanja pokazalo da smanjuju rizik od srcanih bolesti. No postoje mnoge vrste polinezaiscenih masti i nisu sve iste. Najbitnije je da postoje omega-3 i omega-6 masne kiseline. I dok omega-3 djeluju protuupalno i smanjuju rizik od pojave mnogih bolesti povezanih s upalnim procesima, ljudi u stvari trebaju unositi omega-3 i omega-6 kiseline u odredenom omjeru u organizam. Ako ima pak previse omega-6 kiselina, to moze uzrokovati probleme.
Danas ljudi najvise omega-6 kiselina unose u tijelu u obliku soje, kukuruza, i ulja suncokreta. Tijekom evolucije, nikad pak nisu imali pristup takvom obilju omega-6 masti, jer ih je neprirodno unositi u tolikoj kolicini. Stovise, one povecavaju rizik od srcanih bolesti.
Prehrana s malo ugljikohidrata je opasna
Iako ovakva vrst prehrane moze biti potencijalni lijek za mnoge ucestale zdravstvene tegobe zapadne civilizacije, nije svemoguca i nece pomoci bas svima. No prehrana s malo ugljikohidrata (kakvu su demonizirali nutricionisti i mediji) dokazano je smanjila tjelesne masti, i to puno vise nego prehrana sa smanjenim unosom masti. Smanjila je znacajno krvni tlak i secer u krvi (istodobno poboljsavajuci simptome dijabetesa). Povecala je razinu dobrog kolesterola, te smanjila onu losega, a i lako se pridrzavati ovakvog nacina prehrane.
Secer je nezdrav jer sadrzi prazne kalorije
Siroko je prosireno vjerovanje da je secer los za zdravlje zato sto sadrzi prazne kalorije. To je istina, on sadrzi puno kalorija bez nuznih hranjivih tvari. No to je samo mali dio. Secer, prvenstveno zbog visokog udjela fruktoze, utjece na metabolizam na nacin da se pocnemo ubrzano debljati i da obolimo od metabolicke bolesti. Fruktoza se zatim metabolizira u jetri i pretvara u masti koje putuju do krvi, sto povecava kolesterol i trigliceride.
Secer uz to stvara osjetljivost na hormone inzulin i leptin, sto potice pretilost, metabolicki sindrom i dijabetes.
Namirnice bogate mastima ce vas udebljati
Nekako je intuitivno vjerovanje da cemo se konzumiranjem masnoca i sami udebljati. Sve ono sto se nakuplja ispod nase koze i zbog cega djelujemo mekano i pufasto su masti. Dakle, mozete vjerovati da cete se odricanjem jedenja masti odreci i potkoznih masti. No to nije tako jednostavno.
Unatoc tome sto masti imaju vise kalorija po gramu do ugljikohidrata ili bjelancevina, ljudi se ne debljaju od njih. Naime sve je stvar konteksta i ovisi u kojim kombinacijama unosite u tijelo masti, jer ce, primjerice obrok bogat mastima i ugljikohidratima djelovati debljajuce, dok ce obrok bogat mastima, no siromasan ugljikohidratima uzrokovati gubitak tjelesnih masti, i to itekoliko vise od one prehrane koja ima mali udio masti.