Neuralink, tvrtka bilionera Elona Muska, dobila je odobrenje od neovisnog odbora za reviziju za početak svog prvog kliničkog ispitivanja na ljudima čime želi dokazati ispravnost ugradnje čipa u mozak i je li on opasan za ljudsko zdravlje.
Njegovo istraživanje temelji se na teoriji gdje će paralizirani ljudi biti u mogućnosti koristiti se računalom ili bilo kojim pametnim uređajem bez pokreta ruku, a nakon ugradnje čipa, željene će se radnje na računalu izvoditi putem vlastitih misli.
Detalje o Muskovu čipu i koristi koju bi on donio ljudskoj populaciji, objasnila je poznata hrvatska neurokirurginja Nikolina Sesar za RTL Direkt.
Iako se na prvu čini kako je njegovo istraživanje i realizacija istog veoma nerealna i pritom neizvediva, Nikolina Sesar tvrdi kako je to itekako moguće.
"To je moguće, ali možda kad se ovako bombastično prikaže zvuči kao neka znanstvena fantastika koja je vjerojatno još stoljećima ispred nas do nekakve realnosti.
Ali ono što je svakako moguće - moguće je prenijeti jednostavne signale iz mozga u nekakav elektronički oblik."
Ono što je većinu zaintrigiralo je način na koji je Musk prezentirao svoj projekt, a spominjao je kako će vratiti ljudima vid, izliječiti Alzheimer i razne bolesti.
"U našem životnom vijeku mi se ne čini realno. Ali ajmo prvo reći što je taj čip, da ne govorimo tako spektakularno bombastično nego da ljudi shvate o čemu se tu radi.
Dakle, tu se radi o načinu na koji znanstvenici pokušavaju prenijeti signale iz mozga u nešto vidljivo. I to se preko uređaja koji je Musk razvio i zove se Neuralink može napraviti tako da se Neuralink spoji npr. na neko računalo, na bioničku ruku, pa čak i na automobil ili dron. Kako se to u medicini može primijeniti? To se može primijeniti kod ljudi koji su paralizirani, kojima je oštećen put, odnosno spoj između mozga i ostatka tijela.
Tako da se ti signali koji su u mozgu ostali, koji se u većini slučajeva i dalje stvaraju na neki način preko nekog elektroničkog uređaja mogu prenijeti van. Ne izliječiti, ali ajmo reći da se to može zvati kao jedna vrlo napredna proteza. Primjerice, čovjek koji ima amputiranu ruku može pokretati s mislima bioničku, robotsku ruku.
U ovom trenutku je to ostvareno, ali ne na komercijalnoj razini. I naravno da nije fer ljudima davati lažnu nadu da sad netko tko je tetraplegičan očekuje da će u skorijoj budućnosti riješiti svoje probleme."
Priupitali smo našu neurokirurginju možemo li to očekivati preko iste tehnologiju kroz otprilike 100 godina, a pojasnila nam je kako je to svakako moguće.
"Ta tehnologija vam je zapravo vrlo jasna i poznata. To je kao da idete mjeriti energiju iz obične AA baterije. Međutim, na mozgu je to sve puno sofisticiranije i kompliciranije. I ti materijali koji dolaze direktno u kontakt s mozgom, koji se invazivno implantiraju, baš se stavljaju unutra na površinu mozga. To je ozbiljna stvar, neurokirurgija, mora se zarezati koža, potkoža, mišić, kost i doći do mozga. Dakle kad ste to napravi, onda se napravi kao nekakav sustav koji snima struju na površini mozga i prevodi u npr. pomicanje kursora na ekranu kompjutora."
Koji bi po vama bio sljedeći korak koji je realan i koji se može očekivati da vidimo konkretne pomake, ako govorimo o ljudima koji imaju različite vrste oštećenja ili bolesti?
"Reći ću vam što je sad novo i aktualno i što svi obožavaju ovu temu. Dakle, Elon Musk je dobio odobrenje da radi istraživanje na ljudima i da dokaže samo, isključivo je li taj čip siguran, je li to nešto opasno za ljudsko zdravlje i da vidi je li to uopće funkcionira. On je dokazao na životinjama da funkcionira. Ono što je on sad s tom studijom napravio, ono što je novo, velika bombastična vijest je odobrenje od regulatornih tijela da to može ići na ljude, dobrovoljce, ali samo u jednostavnom obliku da oni pomiču miš na ekranu i tako recimo netko tko ne može govoriti ili ne može pomicati ruke i noge može nekakve jednostavne rečenice slagati."
To se čini svakako i hvalevrijedno, no s druge strane tu je uvijek mogućnost manipulacije kada govorimo o ovakvim i sličnim primjerima i ne postoji softver koji je potpuno siguran od hakiranja. Što to u ovom slučaju može značiti?
"Ja sa svoje medicinske perspektive ne mogu pričati toliko profesionalno o softverima, ali mogu reći što to znači u medicini za etiku. Sigurno da će uskoro doći do pitanja da li mi tu sad poboljšavamo čovjeka, želimo li napraviti superčovjeka ili mi stvarno pomažemo nekome tko je paraliziran pa da možda potencijalno u jednom trenutku on dobije neku funkciju. Ali da se razumijemo, ne želim da ljudi to shvate kao neku lažnu nadu.
Mi smo u povojima, dakle ovo je faza novorođenčeta. Tek smo shvatili kako jednostavni signali iz samo nekoliko neurona se mogu prepisati u pokret, recimo u mišićnu aktivnost. Baš iz toga razloga je idealno vrijeme da govorimo o mogućim manipulacijama koje će se s razvojem sigurno dodatno pojavljivati i trebamo li biti zabrinuti oko toga?
"Mislim da se mogu dogoditi, ali mislim da ta zabrinutost oko toga nešto što će nas čekati ne u našem životnom vijeku, nego puno dalje u budućnosti."
Neurokirurginja ste, biste li vi osobno pristali na ugradnju čipa u vaš mozak?
"To je jako teško pitanje. Da sam paralizirana, sigurno da bih. Kad čovjek nema ništa više za izgubiti - zašto ne? U moru ovih loših vijesti i strašnih svakakvih situacija - mislim da je ovo čak i dobra vijest", prenosi Danas hr.
Prema njegovoj studiji, eksperiment će trajati oko šest godina da se dovrši. Sudionici će imati devet posjeta kod kuće i osobnih posjeta tijekom prvih 18 mjeseci, zatim 20 posjeta raspoređenih tijekom pet godina radi praćenja i imat će dvaput tjedno istraživačke sesije za vrijeme trajanja studija.
