LIJEČNICI SE IGRAJU S PROPISIVANJEM LIJEKOVA ZA MASNOĆU: /

Krvna pretraga nije dovoljna za dijagnozu, treba učiniti i ovo

Image
Foto: Thinkstock

Iz svega proizlazi to da nas pogrešno liječe ponajviše zato što su preciznije pretrage skupe pa se oslanjaju samo na rezultate analize krvi.

11.2.2018.
13:00
Thinkstock
VOYO logo

Srčane bolesti još su uvijek najveći ubojice jer sve veći broj ljudi od njih obolijeva. Posljednjih je 60 godina kontrola kolesterola postala snažno oružje u borbi protiv kardiovaskularnih bolesti. Tablete koje se nazivaju statinima najčešća je vrsta terapije kojoj liječnici podvrgavaju pacijente s visokim razinama lošeg (LDL) kolesterola. Najnovija saznanja, međutim, upućuju na to da statini mogu imati užasne nuspojave i naposljetku činiti više štete nego koristi.

Krvna pretraga nije dovoljna

Image
Foto: Thinkstock

Close up of nurse disinfecting male arm before blood test. Man is sitting on chair near medical set

Pišući za British Journal of Sports Medicine, australska znanstvenica Maryanne Demasi tvrdi kako liječnici i pacijenti žive u zabludi kad je riječ o dobrim i štetnim učincima ove vrste lijekova. Također napominje da ne postoji dovoljno podataka o njihovoj efikasnosti i sigurnosti. No, unatoč zabrinutosti zbog pacijenata koji ih nepotrebno uzimaju, uporaba statina toliko je široko rasprostranjena da su oni danas najčešći lijek u Ujedinjenom Kraljevstvu. Čak se nedavno i pozivalo liječnike da prepisuju statine svim muškarcima iznad 65 i ženama iznad 75 godina.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Jedan od ključnih dijagnostičkih testova za odlučivanje treba li osoba trošiti statine često je krvna pretraga. Ako rezultati pokazuju povišenu razinu kolesterola, općenito će se smatrati kako je pacijent pod povećanim rizikom od kardiovaskularnih bolesti i propisat će mu se terapija statinima. No, postoje dokazi da je krvna pretraga sama po sebi nedovoljna zbog svoje predvidljivosti, piše Independent.

Slikovit prikaz putovanja kolesterola kroz tijelo

Image
Foto: Thinkstock

Da bi to imalo smisla, valja razumjeti kako se kolesterol "prevozi" kroz tijelo. Jednostavnom analogijom možemo razmišljati o tome kako brodovi prevoze teret vodenim putovima. Ali, umjesto rijeka i kanala, naša tijela imaju mrežu arterija i kapilara, s "lipoproteinskim" česticama koje djeluju poput malih posuda, neprestano šlepajući kolesterol naprijed - natrag. Ove čestice postoje u različitim vrstama, a najpoznatiji su lipoproteini niske gustoće (LDL) i lipoproteini visoke gustoće (HDL). LDL čestice obično se nazivaju "lošim kolesterolom" jer isporučuju kolesterol u arterijsku stijenu gdje mogu potencijalno oblikovati plak, dok je HDL često poznat kao "dobar kolesterol" jer uklanja kolesterol iz arterija.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Unatoč ovim jednostavnim objašnjenjima, važno je shvatiti da kada liječnici testiraju LDL, oni zapravo promatraju kolesterol koji se čuva na brodu (ili čestici), a ne gledaju na samu posudu. Zbog ovog naizgled nevažnog detalja mogu se pojaviti problemi. Iako konvencionalna mudrost nalaže da postoji odnos između kolesterola na LDL česticama i kardiovaskularnog rizika, poznato je već neko vrijeme kroz studije velikih razmjera da to nije uvijek slučaj.

Image
15 NAMIRNICA KOJE SPRJEČAVAJU INFARKT: /

Pročistite krvne žile i poboljšajte krvnu sliku na prirodan način

Image
15 NAMIRNICA KOJE SPRJEČAVAJU INFARKT: /

Pročistite krvne žile i poboljšajte krvnu sliku na prirodan način

LDL ne znači nužno visoki rizik

Image

U stvarnosti, neki ljudi s visokim LDL kolesterolom mogu imati nizak rizik od srčanih bolesti te se stoga možda nepotrebno liječe. Na isti način, neki pojedinci s niskim razinama LDL kolesterola mogu imati izuzetno visok rizik - ali se ne liječe zbog nedostatka dijagnoze. Broj ljudi koji spadaju u ove kategorije je značajan - studije upućuju na to da bi ih moglo biti 20 posto. Da bi se riješila ova pitanja, liječnicima se predlaže da koriste "ne-HDL" kolesterol kao čimbenik kardiovaskularnog rizika. To obuhvaća sav kolesterol pohranjen u lipoproteinima koji doprinose kardiovaskularnim bolestima, osim HDL-a.

No, iako se to pokazuje kao bolji prediktor, problemi ostaju. To je uglavnom zato što se ne-HDL određuje i od sadržaja kolesterola u česticama, a ne mjerenjem samih čestica. Vraćajući se našoj ranijoj analogiji, ako se neprijateljska flota približava našem brodu, svakako bi bilo bolje procijeniti prijetnju brojanjem njihovih brodova, umjesto da pokušamo utvrditi količinu tereta koji se nalazi na brodu. Zanimljivo, možemo učiniti nešto slično i sa svojim lipoproteinima.

Pouzdaniji je test preskup za naše zdravstvo

Image
Foto: Ilustracija: Thinkstock

Asian scientist using microscope in the laboratory

Priložena svakoj LDL čestici je jedna molekula proteina pod nazivom apolipoprotein B100 (ApoB). I određivanjem koliko je ApoB-a u krvi, možemo prebrojiti točno koliko LDL čestica je prisutno. Određivanje LDL-a na taj način bolje je od mjerenja kolesterola koji je pohranjen unutra, jer se pokazalo da je ApoB bolji prediktor kardiovaskularnih bolesti od mjerenja i LDL kolesterola i ne-HDL kolesterola.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

No, unatoč tomu, testovi za ApoB nisu rutinski korišteni - dijelom zbog troškova. ApoB test je skuplji od samog testiranja ne-HDL-a. Mnogi liječnici možda jednostavno ne znaju važnost ApoB-a, iako je u zemljama poput Kanade testiranje ApoB-a uobičajena procedura. Velika Britanija, na primjer, nije željela dati takve preporuke. Sve to dodatno odgađa odluku zdravstvenih djelatnika da uključe ovu mjeru u svoje procjene. Nažalost, pacijenti su ti koji snose najveće posljedice neodgovarajućim liječenjem.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Sjene prošlosti
Gledaj odmah bez reklama
VOYO logo