Njemačka nutricionistkinja Nadia Roewe preporučuje da djeca u dobi između jedne i tri godine života tjedno konzumiraju jedno do dva jaja, a nešto starijima u dobi između četiri i šest godina tjedno savjetuje dva jaja.
Navedena količina se odnosi i na jaja u obrađenoj hrani, poput tijesta i kolača.
I manja odstupanja su dopuštena, dok god se ne pretjera u odnosu na tjedno preporučenu količinu.
"Ako su djeca za vrijeme uskršnjih blagdana pojela više jaja, roditelje to ne treba zabrinjavati jer neće odmah utjecati na njihovi zdravstveno stanje", kazala je nutricionistkinja.
Istaknula je da roditelji ne bi trebali brinuti zbog količine kolesterola u žutanjku jer dječji organizam to uspijeva sam izregulirati, kaže Roewe, podsjećajući da žutanjak "sadrži relativno visoku količinu masnoća".
Ne treba zaboraviti da je jaje idealna namirnica za sve one koji ga dobro podnose jer ima proteine sa svim esencijalnim aminokiselinama, vitamine i minerale.
Kad je riječ o sasvim maloj djeci, odnosno dojenčati, postavlja se pitanje kada u njihovu prehranu uključiti jaje s obzirom na nerazvijen enzimatski sustav njihove probave.
Stajališta i mišljenja stručnjaka prilično se razlikuju, no većina ih se slaže da se jaje u prehranu male djece može početi uvoditi već od šestog mjeseca života, odnosno istovremeno kad se prelazi na kašice na bazi mesa i ostalu alternativnu prehranu, a pritom treba podsjetiti da je majčino mlijeko primarna hrana.
Mnogi pedijatri preporučuju da se od šestog mjeseca do djetetove godine dana žumanjak pomiješa s drugom hranom u kašicu. Zbog opasnosti od salmonele žumanjak mora biti kuhan.
Treba istaknuti da svako jaje sadrži nekoliko ključnih gradivnih elemenata za stanične membrane, moždano i živčano tkivo, a to su holin, folna kiselina i B12 vitamin.
Holin je glavna sirovina za građu dviju supstancija - svingomielina i fosfatidilholina, koje čine najveći dio moždane mase.
Mnogi roditelji izbjegavaju uključiti jaja u dječju prehranu zbog kolesterola.
Istraživanja iz 2010. godine pokazala su da kolesterola u jajima ima manje nego što se ranije vjerovalo te da u njima ima 30 posto više D vitamina nego što su znanstvenici ranije mislili.
Općenito, odrasli zdravi ljudi mogu konzumirati jedno jaje dnevno, a kod male djece ne treba pretjerivati, no ne treba se ni plašiti kolesterola iz jaja, već oksidiranog kolesterola u tijelu koji ima tendenciju taloženja u krvnim žilama.
Danas je poznato i to da se plakovi talože i u žilama osoba koje uopće ne konzumiraju jaja jer sve ovisi produkciji u jetri i metabolizmu, takozvanog unutarnjeg kolesterola.
