Jedu se šakom i kapom jer rješavaju glavobolju, skidaju visoku temperaturu, podižu imunitet. Razlog zašto Hrvati godišnje na bezreceptne lijekove troše više od 350 milijuna kuna i to samo na one kupljene u Hrvatskoj.
Naš DarioTodorović kupio je nekoliko najčešće korištenih lijekova koje je mogao dobiti bez recepta te se prvo uputio prema Slavonskom Brodu i prešao granicu jer nije tajna da se preko u ljekarnama čeka u redovima.
U Bosanskom Brodu je u samo dvjestotinjak metara uočio čak sedam ljekarni skoro nabijenih jedne na druge. I prvi kupac kojeg je u ljekarni zatekao je, naravno, iz Hrvatske jer prijeći granicu i kupiti lijekove u Bosni znači i uštedjeti velike novce.
"Pa 300- 400 posto su jeftiniji nego u Slavonskom Brodu. Znači ako je ovdje paracetamol tri i pol kune, u Slavonskom Brodu je deset do dvanaest. Recimo Andol je tu četiri kune, a kod nas je 14 i pol, 15 kuna", kaže RužicaŠuljić iz Slavonskog Broda.
Dodaje da i ibuprofen umjesto 40 plaća 14 kuna. Sličnih primjera ima bezbroj i to je razlog što Hrvati u ovoj ljekarni čine dvije trećine prometa.
"Najčešće se kupuje paracetamol u Hrvatskoj registiran kao Lupocet. Kod nas je 10 puta 500 miligrama otprilike tri i pol kune, a kod vas ne znam koliko košta. To se kupuje najčešće. Potom se kupuju C vitamin tablete, B-kompleks, Lekadol što je isto paracetamol, pa Neofen", kaže vlasnica ljekarne u Bosanskom Brodu VesnaVidić.
U Bosni i Hercegovini su i PDV i marže na lijekove znatno niže. Dario je kupio neke od lijekova po koje se ovdje najčešće dolazi, a isto je učinio i u Odžacima u Srbiji koji su se smjestili blizu granice s Erdutom.
Nakon kratkog šopinga tamo zaputo se u slovenske Brežice, kao što to čine mnogi Hrvati koji žive blizu granice. Slovenci nemaju maržu, već dodatak na cijenu koji je isti za sve lijekove. Po bezreceptne lijekove ovdje se ne isplati dolaziti, već tu stižu pacijenti koji točno znaju po što dolaze.
"Najčešći lijekovi koje ovdje kupuju su Betaserc, Detralex i kontracepcijske tablete poput Yaza. Učestalo se javlja i interes za kupovinu skupih lijekova kojih u Hrvatskoj nema ili je marža previsoka, pa su kod nas jeftiniji", kaže BoženaOmerzel, magistra farmacije iz Brežica.
I to toliko da se isplati voziti po njih čak i ako ne živite tik uz granicu.
Kad se vratio u Zagreb s računima iz tri susjedne zemlje, stiglo je vrijeme za analizu, a brojke su šokantne.
Za pakiranje Coldrexa u hrvatskim se ljekarnama plaća 44 kune, u Sloveniji dvije kune manje, u Srbiji 16 kuna manje, dok u Bosni košta samo 18 kuna. Slično je i s primjerice Maxfluom ili Aspirinom C, kao i vitaminima.
Tako Supradyn u tabletema u svakoj hrvatskoj ljekarni premašuje cijenu od 100 kuna, dok u Srbiji i Sloveniji ne doseže ni 80.
Kod Andola 100 razlika je samo na prvu manja jer se radi o jeftinijem preparatu. U Hrvatskoj košta 14 i pol kuna, u Sloveniji ga ne prodaju pod tim imenom, dok se u Bosni i Srbiji plaća šest i šest i pol kuna manje. Sličnih primjera ima bezbroj, a toliko je i razloga da se pitamo zašto su bezreceptni lijekovi u Hrvatskoj toliko skuplji.
"Lijekovi u receptnom ali i bezreceptnom statusu u nama susjednim zemljama imaju povlaštenu stopu PDV-a. Primjerice: Slovenija 8,5%, Mađarska 5%, Francuska 2,1% i 5,5%. U Hrvatskoj to nije tako. Kod nas se na receptne lijekove obračunava 5%, a na bezreceptne je PDV čak 25%", priopćili su iz HUP Udruge proizvođača lijekova.
"Cijenu ovih lijekova u prvom redu određuje proizvođač kroz svoju politiku formiranja cijene i ona ima najveći utjecaj na konačnu cijenu lijeka. Drugi faktor koji utječe na cijenu lijeka je PDV, koji je u Hrvatskoj 25 posto i nešto je veći u odnosu na recimo susjednu BiH gdje on iznosi 17 posto, a tek na trećem mjestu je utjecaj ljekarničke marže", kaže predsjednik Hrvatske ljekarničke komore MatePortolan.
Ljekarnička marža prosječno iznosi 25 posto i nešto je viša nego u susjednim zemljama. Kad se sve zbroji i oduzme, radi se o ogrmonim razlikama, do kojih se dolazi i analizirajući tri lijeka koja se dobivaju na recept, ali uz plaćanje.
Kontracepcijske tablete Yaz u Hrvatskoj koštaju 138 kuna. U Bosni pedeset kuna manje, u Srbiji dvostruko, a u Sloveniji čak osamdeset kuna manje.
Lijek Betaserc koji se koristi kod vrtoglavice i šumova u ušima u Bosni i Sloveniji je dvostruko jeftiniji, dok se u Srbiji plaća čak 74 kuna manje i velik broj pacijenata koji ga troše redovito odlaze preko granice.
Ali najnevjerojatniji je primjer mast za oči Chloramphenicol. U Sloveniji je nešto jeftinija od 45 kuna koliko se plaća u Hrvatskoj, dok se za istu kremu istog proizvođača u Srbiji plaća 9 i pol, a u Bosni 5 i pol kuna, što je nevjerojatnih osam puta manje.
Ne postoje podaci koliko to milijuna kuna godišnje Hrvati ostavljaju u ljekarnama preko granice. Tko bi ih krivio jer često čak i lijek koji je proizveden u Hrvatskoj plaćaju višestruko manje. Zdravlje u Hrvatskoj očito ima jako visoku cijenu koju si mnogi ne mogu priuštiti.
