1. Zašto ponekad istovremeno plačemo i smijemo se
Stručnjaci u biti ne znaju. 'I plakanje i smijanje se dešavaju tijekom emocionalno povišenog stanja, a tu je i efekt naknadne reakcije, odnosno ni jedno ni drugo se ne može samo tako iskopčati', kaže dr. Robert R. Provine, psiholog sa Sveučilišta Maryland i autor knjige Laughter: A Scientific Investigation.
Plakanje povezujemo s tugom, no ispuštanje suza je daleko kompleksnija ljudska reakcija. Suze su reakcija na niz različitih emocija, od boli, tuge, a u nekim slučajevima i ekstremnog veselja.
A smijati se i plakati istovremeno je zapravo dobro jer i jedno i drugo smanjuje stres. Dogodi li vam se – smatrajte se sretnim.
2. Zašto plačemo od luka?
Kad počnemo rezati luk, oslobađaju se enzimi koji proizvode plin nazvan propanetial sulfoksid. Kad plin dođe do očiju, stvara se blaga sumporna kiselina. A to boli. Mozak zato signalizira očima da proizvedu više tekućine i isperu oko. 'Ova kemijska reakcija koju proizvodi luk zaštitni je mehanizam koji biljka ima protiv nametnika', objasnio je prof. hortikulture Irwin Goldman sa Sveučilišta Wisconsin.
Smanjite neugodnu reakciju tako što ćete luk staviti u hladnjak prije rezanja. Niske temperature usporavaju ispuštanje enzima.
3. Zašto zglobovi krckaju?
Zglavak, odnosno zglob podlaktice i šake, i rame primjer su diartrodialnog zgloba kod kojeg dvije kosti dolaze zajedno u kapsuli. Prilikom pritiska na zglob potiskuje se i sinovijalna tekućina unutar njega, kao i plinovi koji tad izlaze iz tekućine. Izlazak 'zraka' unutar zglobne kapsule je ono što se čuje kao krckanje. Nakon izlaska plina zglob je nešto fleksibilniji. Možda ste uočili da isti zglob obično ne može odmah krcnuti po drugi put. To je zato jer se ispušteni plin mora prvo reapsorbirati u tekućinu, a za to treba od 15 do 30 minuta.
Puckanje zglobova neće dovesti do artritisa, no ako to radite učestalo sa zglobovima šake, mogli biste oslabiti stisak.
4. Zašto kapak titra?
Ova pomalo uznemirujuća pojava naziva se miokimija. Češće se javlja na donjem kapku, a vjerojatno ga uzrokuje greška u 'živčanoj signalizaciji'. Umor, stres i kofein povećavaju vjerojatnost titranja. Umor očiju, loša prehrana, pretjeran unos alkohola i alergije mogući su uzročnici. Srećom, pojava je uglavnom benigna i prolazi sama od sebe. Tijelo nam zapravo signalizira da mu je potreban odmor.
5. Zašto vam je uvijek hladno?
Tjelesnu temperaturu regulira dio mozga nazvan hipotalamus, koji signalizira tijelu da ispušta toplinu ako mu je prevruće ili da se trese ako mu je hladno, čime se stvara toplina u mišićima. U ovom procesu je važno i željezo, pa je anemičnim osobama obično češće hladno. Osim toga, loša cirkulacija zbog visokog tlaka ili lijekova može dovesti do hladnih ekstremiteta. Slab rad štitnjače može usporiti metabolizam do točke na kojoj tijelo ne proizvodi dovoljno topline. Nove studije pokazuju da i genetika može igrati ulogu u tome kako ćemo podnositi hladnoću ili vrućinu. Ako ste među onima kojima uvijek dobro dođe jakna, jedite hranu bogatu željezom – meso, grah i zeleno lisnato povrće. I izbjegavajte nikotin jer steže krvne žile i usporava cirkulaciju.
6. Zar uši rastu cijeli život?
Da. One posebno rastu do 10. godine, a zatim nešto sporije 0,22 mm godišnje, pokazuje studija britanskog Kraljevskog koledža liječnika opće medicine. I druge studije pokazuju da uho raste i nakon mladosti, te da muškarci imaju obično veće uši od žena. Međutim, veličina slušnog kanala ne mijenja se u kasnijim godinama života.
7. Imaju li bebe pjege?
Bebe se mogu roditi s nekim biljegom, odnosno urođenim znakom na tijelu, koji može poslužiti za prepoznavanje, ali kad se rode ni jedna nema pjege. Čim se počnu izlagati suncu, neke će dobiti pjege. 'Pjege na crvenokosoj djeci nekom su slatke, ali riječ je o oštećenju zbog izlaganju sunčevim zrakama. Pjege vjerojatno ukazuju i na oštećenje DNK u stanicama kože', objašnjava dr. Robin Ashinoff, s Medicinskog centra Sveučilišta Hackensack.
8. Što uzrokuje utrnuće?
Parestezija je posljedica prekida cirkulacije prema stisnutom živcu. Obično se osjeti na nogama ili rukama. Najčešće promjena položaja i kretanje riješe neugodu. No u nekim slučajevima utrnuće može ukazivati na dijabetes, lupus, pa čak i na multipla sklerozu. Ne prođe li brzo, posjetite liječnika.
9. Zašto vidimo aureole oko izvora svjetlosti?
Ovo je optička varka. Tijekom dana zjenica se suzi, pa svjetlost pada na sam centar oka. Noću se zjenica dramatično širi kako bi ušla maksimalna količina svjetla. Krug vidimo jer je naša prirodna leća okrugla. Međutim, ako je pojava aureole nešto novo za vas, provjerite stanje očiju kod liječnika, možda je došlo do pojave zamućenja, odnosno katarakte.
10. Zašto nas nekad 'probode' sa strane?
Trčanje i dugo smijanje dodatan su napor za dijafragmu i mogu izazvati osjećaj probadanja. 'Ako se stvarno dugo smijete, udišete puno zraka, pluća se pune i pritišću dijafragmu prema dolje, no budući da se tijekom smijanja napinju i trbušni mišići, oni guraju dijafragmu prema gore', objasnio je dr. Robert Gotlin iz Medicinskog centra Beth Israel, bivši sportski liječnik New York Knicksa. Ponavljanje pritiska dovodi do grča mišića koji osjećamo kao 'probadanje'. 'Ponekad se kod dugog smijanja osjeti i bol u desnoj ruci, jer živac koji prolazi kroz dijafragmu ide i prema desnom ramenu', dodao je.
