Ako želite proslaviti svoj 100. rođendan, morati ćete paziti ne samo na svoju prehranu. Proučavanje ljudi u izoliranim talijanskim selima koji su živjeli više od 90 godina otkrilo je da svi oni imaju zajedničke određene psihološke crte, uključujući tvrdoglavost i otpornost.
Studija je analizirala mentalno i fizičko zdravlje 29 starijih seljana, u dobi od 90 do 101 godine, iz talijanske regije Cilento, područja poznatog po dugovječnosti. Sudionici su ispunili standardizirane upitnike ali su isto tako bili ispitivani o temama kao što su migracija, traumatski događaji i vjerovanja. Ispitani su bili i mlađi članovi obitelji o tome što oni misle o karakteristikama svojih starijih rođaka, piše Time.
Tvrdoglavi, ali spremni na promjene
Mlađi odrasli često su opisivali svoje stare rođake kao tvrdoglave, nadmene i sklone kontroliranju. No starci su uz to pokazivali i kvalitete kao što su otpornost te priolagodljivost promjenama, tvrde autori istraživanja. Jedan od ispitanika, koji je nadavno izgubio svoju suprugu, tekao je ispitivačima "Zahvaljujući mojim sinovima, sada se oporavljam i osjećam znatno bolje... borio sam se svoj cijeli život i uvijek sam spreman na promjene. Mislim da promjene donose život i pružaju priliku za rast."
Istraživanje je pokazalo kako su ljudi koji žive 90 ili 100 godina naučili balansirati ove pomalo suprotstavljene karakteristike, kaže dr. Dilip Jeste, viši dekan Centra za zdravo starenje na Školi medicine u San Diegu, i viši autor studije. "Ovi su ljudi prošli kroz depresiju, imaju iskustva s migracijama, izgubili su svoje voljene", kaže Jeste. "Kako bi nastavili dalje, moraju biti u stanju prihvatiti i preboliti stvari koje ne mogu promijeniti, ali isto tako i boriti se za stvari koje mogu."
Najstariji su imali još neke zajedničke karakteristike, poput pozitivnosti, snažne radne etike i bliskih veza s obitelji, vjerom i okolinom. Većina starih ljudi iz studije bili su još uvijek aktivni, te su redovito radili u svojim domovima i na svojoj zemlji. To im je davalo svrhu u životu, napisali su autori studije.
Paradoks starenja
Znanstvenici su usporedili i zdravlje najstarijih stanovnika s 59 njihovih mlađih članova obitelji, starosti od 51 do 75 godina. Ne iznenađuje da su najstariji ispitanici bili lošijeg zdravstvenog stanja od onih nešto mlađih, ali mentalno su bili zdraviji, te iskazali bolje vještine donošenja odluka i samouvjerenosti.
MLADOST I STAROST: Usporedio fotografije ljudi koji su doživjeli stotu s njihovim fotografijama iz mladosti
Jeste to naziva paradoksom starenja : čak i dok im fizičko zdravlje propada, kvaliteta mentalnog zdravlja, barem kod sudionika studije, ostala je visoka. (Dobrovoljci za studiju morali su potpisati pristanak i sudjelovati u sat vremena dugom intervjuu, tijekom kojeg bi se otkrilo ako netko pati od demencije ili kognitivnih problema povezanih sa starenjem.) "Stvari poput sreće i zadovoljstva sa životom su skočile, dok su količine depresije i stresa opale", kaže Jeste. "Radi se o suprotnosti onome što očekujemo kada razmišljamo o starenju, no pokazuje kako stara dob i nije tako strašna."
Do sada su se proučavanja dugovječnih osoba koncentrirala na njihovu genetiku, prehranu i fizičko zdravlje, a ne na osobnost i mentalno zdravlje. "Ne postoji samo jedan način za doživjeti 90 ili 100 godina, i ne mislim kako je potrebna radikalna promjena osobnosti", kaže Jeste. "Ali ovo pokazuje kako postoje određeni atributi koji su jako važni, poput otpornosti, snažne društvene povezanosti, kao i samopouzdanje."
