Rak debelog crijeva sve je češća dijagnoza u Hrvatskoj, a vodi se kao jedan od najčešćih uzročnika smrti. O tome kako smanjiti smrtnost od ove teške bolesti, kako prepoznati simptome te provoditi preventivu u podcastu 'Bez uputnice' razgovarali smo s dr. sc. Božom Radićem, dr. med., specijalistom gastroenterologije iz Poliklinike Amruševa.
'Radi se o smrtonosnoj bolesti koja pogađa velik broj ljudi. To je bolest koja počinje u debelom crijevu i počinje kao dobroćudna promjena koja se kroz godine razvija i iz nje nastaje karcinom ili rak, što su istoznačnice. Nažalost, on je najučestaliji karcinom u Hrvatskoj, a drugi po smrtnosti nakon raka pluća. To samo govori koliko je važan i značajan, čak i za malu zemlju kao što je Hrvatska. Hrvatska ima izrazito visoku zastupljenost po učestalosti te vrste raka i visoku smrtnost. Po smrtnosti smo čak drugi nakon Mađarske na svijetu, a po pojavnosti smo peti na svijetu. Prema najnovijim podacima, zahvaćeni su i muškarci i žene, ali kad se gleda globalno spadamo u sam vrh. Tako da je situacija vrlo loša'', kaže dr. Radić.
'Bolest starih ljudi' sve češća u mlađoj populaciji
Posebno zabrinjava što su se pomaknule granice ugroženih dobnih skupina, pa je rak debelog crijeva, ranije poznat kao 'bolest starih ljudi' sve češći i među mlađom populacijom. U svijetu je sve češći među populacijom mlađom od 50 godina, dok je kod najstarijih skupina u padu.
'Rak debelog crijeva je bio bolest starih ljudi. To svi pamte da su stari ljudi obolijevaju od toga. Međutim, od devedesetih godina u zapadnim zemljama je primijećeno da je trend porasta oboljenja kod mlađih osoba, a mlađe osobe smatramo one ispod 50 godina, dok je čak u najstarijim životnim dobnim skupinama u padu. 'Što se tiče same Hrvatske, kad se raspodijeli na one ljude životne dobi između 50 do 75 godine, 60 posto je onih koji dobiju rak debelog crijeva u toj skupini, zatim je oko 35 posto oboljelih iznad 75 godina, dok smo među pacijentima mlađima od 50 godina došli na oko pet posto oboljelih. Ukupno to možda djeluje kao malo, ali nije, jer je taj broj stalno u porastu i kod muškaraca i kod žena', napominje liječnik, te dodaje kako se puno radi i istražuje, ali još uvijek nema konačnih odgovora zašto je došlo do tolikog porasta raka debelog crijeva kod mlađih ljudi.
'Glavni uzroci sigurno su okolišni čimbenici'
'Ono što je najnovije, pretpostavlja se da je ipak prekomjerna konzumacija crvenog mesa i mesnih prerađevina uključena u to. Potrebne su dugogodišnje studije i dosta vremena da bismo bili sigurni u takve zaključke. Drugo što se razmatra kao problem su mikro i nano čestice plastike koji također dovode do upalnih reakcija, tako da je uzrok vjerojatno negdje između ta dva spektra. Sigurno nam se genetika nije promijenila, tako da su okolišni uzročnici sigurno glavni uzroci koji doprinose razvoju ove bolesti kod mladih.'
Zanimljivo je i da se posljednjih godina bilježi porast oboljelih u ženskoj populaciji. 'To je specifično za Hrvatsku za ovu dobnu skupinu ispod pedesete godine. Rak debelog crijeva kod žena je nešto češći nego kod muškaraca. Ne znači da je njih više oboljelih nego muškaraca, nego da se povećavaju postoci slučajeva', navodi dr. Radić, te objašnjava kako su uzroci takve statistike i dalje samo na razini pretpostavki, ali trendovi su jasni.
Kolonoskopija omogućuje pravodobnu dijagnozu
Kako bismo spriječili razvoj ove opake bolesti koja se u ranoj fazi razvoja uspješno liječi trebamo voditi računa o tome spadamo li u rizične skupine stanovništva, te o preventivi i redovitim pregledima. 'Većina populacije koju bi trebalo kontrolirati i pratiti su osobe koje su imale u obitelji rak debelog crijeva. Znači oni su pod najvećim rizikom. Zatim trebamo voditi računa o okolišnim čimbenicima i svakako životnom stilu. I moramo se kontrolirati ako želimo spriječiti taj rak jer je to rak propuštene prilike.'
'Kod 90 posto karcinoma nastaje polip. Polip je jedna dobroćudna promjena koja nastaje u crijevima. Ona se polako razvija kako raste, tako postaje veći rizik da se razvije rak. Ako na vrijeme napravite pretrage, tj. kolonoskopiju, detektirati ćete taj polip i odstraniti ga. Time ste spriječili rak. Upravo zbog tog vremenskog intervala se naziva rak propuštene prilike jer ako niste na vrijeme napravili kolonoskopiju bolest se može razviti, a to je prilika koju je zaista šteta propustiti', naglašava dr. Radić te dodaje kako je dobar Nacionalni program prevencije, ali na žalost nikada nije dosegnuo adekvatan odaziv.
Tek svaki deseti karcinom debelog crijeva otkriven u ranoj fazi
'Iz perspektive cijele povijesti nacionalnih programa, Hrvatska spada zbilja u zemlje koja je rano počela s nacionalnim programom, čak puno prije nego mnoge razvijene zemlje, međutim, nikad nije dosegnula adekvatan odaziv. Što to znači? To znači da osobe koje dobiju na kućnu adresu poziv na test kojim se detektira krv u stolici naprosto se premalo njih odazove. Odaziv na to je loš, tako da Hrvatska nikad nije dosegnula niti 40 posto odaziva, što bi bio nekakav prihvatljivi postotak odaziva da bi nacionalni program imao smisla. Tek svaki deseti karcinom debelog crijeva u Hrvatskoj bude otkriven u ranoj fazi, svi ostali u kasnijim fazama. A kada se rak debelog crijeva otkrije u ranoj fazi on je izlječiv u čak 90 do 95 posto slučajeva', ističe ovaj gastroenterolog.
Što trebamo napraviti kako bismo vodili računa o ranom otkrivanju ove opake bolesti, koliko često i zašto je važno da redovito idemo na kolonoskopiju, kako prepoznati simptome koji mogu biti zabrinjavajući, te o kojim sve rizičnim faktorima moramo voditi računa pogledajte u podcastu.
POGLEDAJTE GALERIJU
