Djeca će nam biti sve bolesnija

U prosjeku danas živimo nešto duže, ali ne i zdravije. Djeca koja se rode danas patit će više godina zbog zdravstvenih poteškoća nego ona rođena prije 30 godina.

16.12.2010.
15:03
VOYO logo

Duži život u današnjim uvjetima nije nešto za čim bi čovjek istinski žudio - posebno ne ako imamo na umu da dodatne godine uključuju i probleme s većim zdravstvenim poteškoćama.

Smanjuje se i razlika među spolovima jer žene ne žive tako zdravo kao nekada pa i one imaju sve više zdravstvenih problema. Znanstvenici predviđaju da će muškarci i žene koji su se rodili 2007. u prosjeku imati 13,7 godina većih zdravstvenih problema. Dok oni rođeni 1981. u prosjeku 12,8 godina.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

arti-201004130200006Budući da žene žive duže, one rođene 2007. čeka problematičnih 17,1 godina, tj. 16 godina ako su rođene 1981. godine. Muškarci rođeni 2007. mogu očekivati 8,7 godina lošeg zdravlja, dok oni rođeni 1981. samo 6,4 godina zdravstvene patnje.

Početak vidljivih srčanih problema, raka i dijabetesa za mlađe generacije počinje u sve ranijoj dobi. Muškarci koji su 1998. imali 20 godina mogli su očekivati još 45 godina bez kardiovaskularnih problema, raka i dijabetesa. Dvadesetogodišnjaci iz 2006. mogu očekivati samo 43,8 godina bez ovih simptoma. Za mlade žene broj zdravih godina pao je u istom razdoblju s 49,2 na 48 godina.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Pao je i broj ljudi, čak i među mladima, koji nemaju problema s kretanjem poput penjanja uz stepenice, samostalnog hodanja, stajanja ili sjedenja u trajanju od dva sata te stajanja, saginjanja i klečanja bez pomoći posebne opreme.

Britanska znanstvenica Eileen Crimmins, koja je svoju studiju objavila u Journal Of Gerontology kaže da su zdravije životne navike i napredak medicine doveli do dužeg životnog vijeka. No o uočenom paradoksu kaže:"Uvijek smo pretpostavljali da će svaka nova generacija biti zdravija i živjeti duže od prethodne. Ipak postoji vrlo malo dokaza da smo učinili puno u svrhu eliminiranja i odgađanja početka bolesti. Uspjeli smo samo spriječiti ili odgoditi smrt od njih. Istovremeno postoji znatno povećanje određenih kroničnih bolesti, posebno dijabetesa."

"Mi ne idemo u pravcu koji bi nas doveo do svijeta u kojem ljudi umiru bez da određeni period ne žive trpeći od bolesti, gubitka određenih funkcija i invalidnosti," zaključila je.

Vezani članci:

arti-201007280059006 arti-200910140029006 arti-200909250441006 arti-201009210371006 arti-201004130200006

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Sjene prošlosti
Gledaj odmah bez reklama
VOYO logo