Važno je da odmah na početku sama prati kako reagira na pojedinu hranu i prema tome eliminira namirnice i kreira svoje jelovnike. Ključno je da je prehrana siromašna prehrambenim vlakanima, posebno u početnoj fazi.
Neka izbjegava svježe voće i povrće, raž, integralnu rižu i općenito integralne žitarice, kikiriki, orašaste plodove, mahunarke i grahorice - hranu koja 'napuhuje', irirtira crijeva ili može izazvati alergije.
Važno je da ima više manjih i laganijih obroka, svaka 3-4 sata, da izbjegava pržena, pohana i masna jela, gazirana pića, alkohol, kavu, oštre začine, natrijev glutaminat (vegeta) i sorbitol (neki bomboni i žvakaće gume). Neka smanji i unos slatkiša i jednostavnih šećera te svakodnevno unosi barem dvije litre vode (8 čaša).
Kada se stanje stabilizira, neka polako uvodi vlakna u prehranu, počevši s vlaknima topljivim u vodi putem tamnozelenog lisnatog povrća, zobi, ječma, a s vremenom neka uvodi voće bez kore itd.
Svakako joj naglasite da redovno konzumira fermentirane mliječne proizvode i sluzave juhe od žitarica te da kao dodatak prehrani uključi kvalitetne probiotike, koje može nabaviti u ljekarnama te omega-3 masne kiseline u obliku ribljeg i/ili lanenog ulja ili kapsulirane. S obzirom da je riječ o upalnom procesu, protuupalni učinak omega-3-masnih kiselina ovdje se ne smije zanemariti.
Riba, jaja, bijelo meso i jetrica namirnice su preko kojih će nadoknaditi folnu kiselinu, važnu za sprječavanje anemije (posebno važno ako su krvarenja u pitanju).
Čajevi od kamilice, mente, matičnjaka, majčine dušice djelovat će povoljno.
Odgovorila: Jasna Ćerić, magistra nutricionizmasattva-nutricionizam.com