Grudi dolaze u različitim oblicima i veličinama, no svima je jedno zajedničko - anomalija su koja je jedinstvena za ljude. Ljudi su jedini od više od 5000 vrsta sisavaca koji imaju trajne dojke stoga se postavljaju pitanja - jesu li ljudske grudi evolucijska pogreška i zašto su tako velike?
Ostali sisavci razvijaju privremene dojke tijekom ovulacije ili dojenja, a njihova je svrha proizvodnja mlijeka. Dakle, kada mlijeko nestane, nestanu i grudi. No, to nije slučaj kod žena budući da se dojke stvaraju tijekom puberteta, a ne za vrijeme trudnoće.
Dakle, nešto se promijenilo tijekom ljudske evolucije. Biolog Tim Caro 1987. istražio je sedam postojećih teorija, no nijedna ne objašnjava zašto se dojke zadržavaju nakon dojenja.
Energetska rezerva ili simbol ženstvenosti?
Drugi znanstvenici su sugerirali da su se trajne dojke razvile kao energetska rezerva koja će poslužiti tijekom nestašice hrane. Iz ove perspektive, ženske grudi možda su izvorno funkcionirale poput devinih grba. Dok u hladnijim klimama životinje održavaju masnoću u cijelom tijelu radi spremanja energije i izolacije, deve koje žive u pustinji izdvajaju masnoću u svoje grbe kako bi izbjegle pregrijavanje. Budući da su se naši preci razvili u ekvatorijalnoj Africi, moguće je da su i žene na sličan način pohranjivale masnoće u grudima, stražnjicama i bokovima. Muškarci nisu imali sličan pritisak na sebi budući da ne doje i ne rađaju djecu.
Najpopularniju teoriju iznio je Charles Darwin, a kasnije ju je istraživao zoolog Desmond Morris u knjizi 'Goli majmun' iz 1967. godine. U njoj Morris tvrdi da su se grudi razvile kao seksualni simbol koji je zamjena za oticanje stražnjice koje se javlja kod drugih primata tijekom ovulacije.
Shutterstock
Kada su naši preci počeli hodati uspravno, spolni organi više nisu bili tako očiti pa mužjaci nisu mogli znati kada je ženka spolno zrela, a moguće je da su se zato razvile grudi. Ova teorija objašnjava zašto ženska prsa počinju rasti tijekom puberteta, no još uvijek ne može objasniti zašto se grudi zadržavaju nakon menopauze.
Figura pješčanog sata i mladost privlačili su muške jedinke koji su tražili priliku za razmnožavanje. Ista je figura privlačna i današnjim muškarcima.
Žene su tijekom stoljeća pokušavale povećati izbor svog bračnog partnera isticanjem tog poželjnog oblika tijela (steznici i grudnjaci). Da muški preci nisu pokazali sklonost mutaciji koja proizvodi simetrične i punašne grudi, ženske grudi bi danas nalikovale ravnim prsima drugih primata.
Rak dojke karakterističan uglavnom za ljude
Osim toga, ljudska dojka sadrži više masnog tkiva od dojki drugih ženskih sisavaca. Mast ispunjava tkivo dojke i daje joj oblik. Ljudske grudi mogu toliko narasti da ženama uzrokuju bolove u leđima i prsima, a mogu biti i smrtonosne. Naime, od raka dojke godišnje oboli otprilike 1,5 milijuna žena, a za više od trećine bude fatalan.
Ipak, znanstvenici prema dostupnim podacima tvrde kako rak dojke nije čest među ostalim primatima. Uzrok tome moglo bi biti što se rizik od raka povećava s godinama, a ostali primati ne žive dovoljno dugo da bi razvili rak dojke.
Drugi razlog mogao bi se kriti u samom trajnom tkivu dojke. Naime, rak se češće javlja kod tkiva koje se brzo dijeli. Svaki put kada se stanice rode i odumru, postoji mogućnost da unutar staničnog ciklusa pogriješe u popravljanju DNK. Stanica s greškom može postati stanica raka. Tkivo dojke dijeli se jako brzo, tako da postoji veća prilika za pogreške. To može objasniti zašto uklanjanje dojki kod žena smanjuje rizik od raka dojke za najmanje 95 posto.
Naravno, grudi imaju svoje mjesto u ljudskoj kulturi i društvo. Žene se zbog njih osjećaju poželjno, oslobođeno ili osnaženo, a čini se da ih se nećemo tako lako riješiti.
