VELIKI TJEDAN /

Velika subota i Vazmeno bdjenje: Blagdan obilježen tišinom, a dopušteno je slaviti samo ove sakramente

Image
Foto: Dusan Mirkovic/PIXSELL

Velika subota je kršćanski blagdan obilježen tišinom. Slavi se dan prije Uskrsa

8.4.2023.
12:53
Dusan Mirkovic/PIXSELL
VOYO logo

Velika subota predstavlja spomen na Kristov počinak u grobu. Crkve su ogoljene i nisu predviđena liturgijska slavlja, a velika važnost se pridaje pristupanju sakramentu pomirenja.

Tradicija bojanja jaja

Toga su se dana kuhala, bojila i šarala jaja, čemu su se posebno radovala djeca. Jaja su se bojila uz pomoć prirodnih tvari: crvenog luka i koprive, a šarala istopljenim voskom. U novije vrijeme se boje kupljenim umjetnim bojama i šaraju posebnim kiselinama.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Za ovaj dan pripremala se kuhana šunka čuvana za ovaj dio godine. Kuhala se subotom navečer. Domaćica bi pekla i poseban kruh obogaćen jajima, nerijetko ukrašen kršćanskim simbolima, križem ili pak slovima S i U (Sretan Uskrs).

Image
Foto: Hrvoje Jelavic/PIXSELL

Nema mise

Nema mise niti pričešćivanja. Oltar ostaje i dalje nepokriven.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Vjernici posjećuju posebno uređen Božji grob u crkvi. Velika subota je i dan posta. Crkva u molitvi kod groba čeka Gospodina: vjernici, pojedinačno ili s roditeljima s djecom dolaze preko dana, u slobodno vrijeme, posjetiti „Isusov grob“.

Dopušteno je slaviti samo sakramente pomirenja i bolesničkog pomazanja, a pričest se može dijeliti samo kao popudbina.

Image
Foto: Dusan Mirkovic/PIXSELL

Tradicija vazmenog bdjenja

Vazmeno bdijenje na Veliku subotu slavi se u različito vrijeme, a na bdijenju je blagoslov jela. Navečer (nije točno određeno vrijeme, ali ne bi trebalo započinjati prije 21 sata, niti završiti nakon 6 sati u nedjelju) se slavi Vazmeno (ili uskrsno) bdjenje.

Spomen je na Kristovo osloboditeljsko djelo, spomen na Kristovu muku i smrt te njegovo uskrsnuće, po kojima su vjernici spašen

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Vazmeno bdjenje započinje paljenjem i blagoslovom “ognja bdjenja”, odnosno vatre koja se naloži u blizini crkve i pripravom uskrsne svijeće na kojoj su urezana grčka slova alfa i omega, kao znak da je Krist početak i svršetak svega te tekuća godina. Zatim svećenik pali uskrsnu svijeću od ognja bdjenja te s njom ulazi u crkvu. Dok ulazi, tri puta pjeva, svaki put višim glasom: Svjetlo Kristovo!, na što vjernici odgovaraju: Bogu hvala! Pri tome pale svoje svijeće. Ponovno počinju svirati orgulje, pale se svijeće na oltaru te zvone sva zvona. Nastupa radost jer je Krist uskrsnuo, pobijedio smrt.

Takva bogata liturgija želi pokazati značenje Kristova vazmenog otajstva (tj. muke, smrti i uskrsnuća), po kojem su katolici otkupljeni.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Image
Foto: Miranda Cikotic/PIXSELL

Vazmeno bdjenje u katedrali sv. Dujma

Tekst se nastavlja ispod oglasa
sjene prošlosti
Gledaj odmah bez reklama
VOYO logo