Gusjenica je sasvim funkcionalan organizam, s unutarnjim organima, živčanim sustavom (iako primitivnim), probavom… A onda se u jednom trenutku zakukulji, a iz kukuljice izađe organizam s potpuno drugačijim organima.
Metamorfoza je dugo mučila znanstenike iz više razloga – prije svega, što se točno događa. Dugo se smatralo kako se sva unutrašnjost kukuljice razgradi, u svojevrsnu juhu. No u tom slučaju, proces metarmorfoze je prebrz, obzirom na to da bi kemijskim procesima trebalo višestruko dulje. S jedne strane, tek kvantna fizika počinje objašnjavati brzinu kemijskih procesa, no kod kukaca, stvar je puno kompliciranija.
Prebrza preobrazba najočitija je kod leptira monarha, kod kojih je metamorfoza nevjerojatno brza.
Nakon što se stvori čahura, već za tjedan dana iz nje izlazi mali leptir. Dugo su znanstvenici raspravljali što se točno događa, a tek dolaskom modernih tehnologija neki detalji su otkriveni. Kako prenosi Gamut, magnetska rezonanca i CT otkrili su kako su neki organi leptira već formirani kad je gotovo čahurenje. Kod nekih vrsta već gusjenica ima zametke organa, primjerice rudimentarna krila unutar gusjenice.
Imaginarni diskovi kao zameci organa
No studija je otkrila ključni mehanizam – imaginarne diskove. Tijekom preobrazbe, te struktrure, nalik miskroskopskim vrećama, prežive potpuno rastvaranje probavnim enzimima u čahuri. Svaki disk sadrži genetske informacije za određeni dio tijela.
„Prije nego se izlegne, dok se gusjenica još razvija unutar jajašca, razvije imaginarne diskove za svaki dio tijela koji će trebati kao odrasla jedinka – disk za oči, disk za krila, treći za noge itd. Kod nekih vrsta, diskovi su neaktivni tijekom cijelog života gusjenice, kod drugih počinju poprimati oblike odraslih dijelova tijela čak i prije pupanja ili čahuranja“, piše Scientific American.
Tijekom ’90-ih, skeniranja su otkrila razvoj složenih struktura od samo početka. Iako su (kao i ranije) znanstvenici vidjeli dramatično stvaranje glave leptira, tkivo koje je gradilo oko gusjenice i transformiralo se u oko leptira.
"Razvoj krila je svakako bio najuočljiviji, no svi su ostali zapanjeni činjenicom da je mozak leptira bio vidljiv od prvog dana. Čak i prije nego što gusjenica počne s preobrazbom, stanični zameci različitih organa su bili vidljivi“, prenosi Lancaster riječi znanstvenika.
Odrasli moljci pamtili što su gusjenice naučile
No što je još čudnije, ne samo da je sjeme organa postojalo u gusjenici nego odrasle jedinke pamte i podatke iz svog „djetinjstva“. Znanstvenici su 'odgajali' gusjenice moljaca da određeni miris povezuju s elekričnim šokom. Kada su odrasle, i moljci su izbjegavali taj miris.
Kako i zašto ostaje misteri, a nagađanja znanstvenika idu toliko daleko da neurološki sustav živih bića povezuju s paralelnim svemirima i tvrde da mozak zapravo nije stroj za pamćenje, nego poveznica između informacija dvaju svjetova.
