Grobnica Ptamesa, gradonačelnika Memfisa, u kojoj je pronađen sir, otkrivena je najprije 1885., ali ju je u međuvremenu zasuo pijesak, no ponovno je pronađena za vrijeme iskopavanja 2010., piše Live Science.
Znanstvenici s talijanskog Sveučilišta u Kataniji i Kairskog sveučilišta vjeruju da je tkanina u koju je bila umotana bjelkasta masa upotrijebljena kako bi prekrila posudu ili da bi očuvala njezin sadržaj. Rezultate istraživanja objavili su 25. srpnja na internetskim stranicama časopisa Analytical Chemistry. Tekstura tkanine upućuje na to da je sir bio u čvrstom stanju kada je položen uz Ptamesa u grobnicu, drugim riječima otkriće talijanskih i egipatskih arheologa nije obična posuda usirenog i pokvarenog mlijeka.
Nekonvencionalne tehnike
No, da bi bili u potpunosti sigurni u svoju pretpostavku, znanstvenici su odrezali komadić sira te ga poslali na kemijsku analizu, tijekom koje su iz njega izolirani specifični proteini. Ustanovljeno je i da je sir star 3200 godina bio napravljen od mješavine kravljeg te ovčjega ili kozjeg mlijeka.
"Ovaj je sir bio izložen tisućama ciklusa hidratacije i dehidratacije zbog kiša i izlijevanja Nila, a vrlo alkalno okruženje transformiralo je sve masti i nije bilo moguće koristiti konvencionalne tehnike", rekao je voditelj istraživanja Enrico Greco.
Prvi dokaz postojanja bolesti
Pravljenje sira prikazivano je na freskama u grobnicama starih Egipćana još od 2000 godine prije nove ere. Usto je istraživanje iz 2012. pokazalo da najraniji dokazi o pravljenju sira u sjevernoj Europi sežu do šestog tisućljeća prije nove ere. Ranije pronađeni ostaci sireva najčešće su bili pripisivani prirodno fermentiranom mlijeku poput jogurta ili kefira, ali otkriće iz Sakare ne upućuje ni na kakve tragove proteina iz prirodne fermentacije mlijeka, objasnio je Greco te istaknuo da "upravo zbog toga možemo reći da je ovo najstariji tvrdi sir pronađen do danas."
Među značajnim otkrićima ovog istraživanja su i ostaci bakterije Brucelle melitensis, koja potencijalno može izazvati smrtonosnu bolest brucelozu, a dobiva se konzumiranjem nepasteriziranih mliječnih proizvoda. Ako se potvrdi da je mlijeko od kojeg je napravljen sir bilo kontaminirano, bit će to "prvi izravan biomolekularni dokaz" postojanja te bolesti u doba egipatskih faraona. Greco podsjeća da je bruceloza identificirana u kostima staroegipatskih mumija.
