Blagdan Uskrsa svake godine obilježavamo na drugačiji datum, a razlog tomu je što se taj datum zasniva na usklađivanju solarne i lunarne godine. Osim datuma uz Uskrs se vežu mnoge tradicije i običaji čiji je izvor pomalo nejasan.
Kako računamo datum?
Izvorno pravilo računanja kaže da se Uskrs slavi prve nedjelje koja dolazi nakon punog mjeseca i proljetne ravnodnevice. Ravnodnevica je pojava kada Zemljina os nije nagnuta ni od Sunca ni prema njemu, a središte Sunca se u tom trenutku nalazi u ravnini Zemljinog ekvatora.
Taj dan obično pada oko prvog dana proljeća, zbog čega Uskrs uvijek bude u razdoblju između 21. ožujka i 25. travnja.
Ovo su datumi na koje ćemo slaviti Uskrs do 2030. godine:
- 2025.: 20. travnja
- 2026.: 5. travnja
- 2027.: 28. ožujka
- 2028.: 16. travnja
- 2029.: 1. travnja
- 2030.: 21. travnja
Određivanje Uskrsa traje od četvrtog stoljeća
Katolička crkva datum Uskrsa računa usklađivanjem trajanja solarne i lunarne godine i solarnog sa židovskim lunarnim kalendarom. 14. dana židovskog mjeseca nisana Židovi slave Pashu, a prema Bibliji Isus je razapet na križ dan nakon toga te je trećeg dana potom uskrsnuo.
Određivanje datuma Uskrsa u Katoličkoj crkvi traje od četvrtog stoljeća. Na prvom Općem saboru u Niceji 325. godine ujednačen je datum obilježavanja Uskrsa i on se obilježava uvijek prve nedjelje poslije punog mjeseca poslije proljetne ravnodnevice.
Janjetina kao središnji simbol
Janjetina je vjerojatno najstarija uskršnja tradicija kad je riječ o hrani. Prema katoličkoj tradiciji, janje simbolizira Isusa Krista kao "Jaganjca Božjeg" koji se žrtvovao za spasenje čovječanstva.
Tradicija jedenja janjetine seže još u pretkršćansko doba, kada su drevni Egipćani i drugi narodi koristili janje kao žrtvenu životinju.
Zašto bojimo jaja?
Jaja su postala neizostavan dio uskršnje tradicije iz više razloga. U kršćanstvu simboliziraju Kristovo uskrsnuće - kao što se iz naizgled mrtvog predmeta rađa novi život.
Tijekom korizme vjernicima je bilo zabranjeno jesti jaja, pa su ona koja su kokoši nesle čuvali za Uskrs.
Bojanje jaja također ima dugu povijest - prvi kršćani u Mezopotamiji bojali su ih u crveno, simbolizirajući Kristovu krv.
Šunka i druge mesne delicije
Iako danas možemo kupiti svježe meso tijekom cijele godine, tradicija uskršnje šunke potječe iz vremena kada to nije bilo moguće. U predindustrijsko doba, meso se solilo i sušilo u jesen, a do proljeća bi bilo spremno za konzumaciju. Tako je šunka postala prirodan izbor za uskršnju gozbu.
Uskrs u današnje vrijeme
Danas mnoge obitelji održavaju ove tradicije, ali ih prilagođavaju suvremenom načinu života. Čokoladna jaja zamijenila su prava obojena jaja kao poklon djeci, a vegetarijanske alternative postaju sve popularnije na uskršnjem stolu.
Bez obzira na to kako slavimo, hrana ostaje središnji dio uskršnjih okupljanja, povezujući nas s tradicijama koje sežu tisućama godina u prošlost.
POGLEDAJTE OVAJ VIDEO: Kratki vodič za uskrsni stol: Ovako možete razlikovati domaću hranu od uvozne
