Ponekad je zaista teško priznati da ste pogriješili, a u nekim se kulturama priznanje pogreške može smatrati znakom slabosti, pa tako većina tom potezu pokušava pobjeći te se drže ideje da su u svakome trenutku u pravu.
Dovoljne su samo dvije riječi, "Pogriješio sam", a toliko ih je teško izgovoriti, piše CNBC.
Psihologijski stručnjak, Scott Shigeoka, tvrdi kako se ljudi koji priznaju svoju pogrešku smatraju izrazito simpatičnima te je pokazano kako su u životu daleko uspješniji od onih koji to ne rade.

Postoji nekoliko razloga po kojima se uspješni ljudi razliku od onih manje uspješnih, a među njima se nalazi i znatiželja koja je prisutna u svakom trenutku.
Stavljaju znanje i osobni rast na prvo mjesto
Studija koju su provele psihologinje Carol Dweck i Karina Schuman podupire činjenicu da je vjerojatnije da ćemo preuzeti odgovornost za svoje pogreške ako vjerujemo da možemo promijeniti svoje ponašanje.

Ključno je podsjetiti se da, iako je naše ponašanje u određenom trenutku bilo pogrešno, u budućnosti je moguće donijeti drugačiju odluku. Samo zato što osoba priznaje da je pogriješila, ne mora značiti da je ujedno i loša osoba.
"Želiš li biti u pravu ili želiš biti sretan?", podsjetio se Scott pitanja koje mu je postavio njegov psihoterapeut, a koja mnogima može biti zvijezda vodilja.
Traže više informacija
Kad vam netko kaže da ste u krivu, umjesto da odmah prijeđete u obranu, postanite znatiželjni po pitanju zašto je ta osoba iznijela tu tvrdnju. Na primjer, pokušajte s pitanjem: "Možete li mi reći nešto više o tome?", i stvarno poslušati što imaju za reći kako biste sljedeći put pripazili na svoje postupke i primijenili njihov savjet.
Na ovaj način osoba ima potencijal proširiti način razmišljanja o određenoj temi ili samom problemu.
Kada priznamo da smo u krivu, ne samo da će nas se smatrati jačima i prijateljski raspoloženima, već je vrlo vjerojatno da će se našim pogreškama pristupati blaže i s nešto više razumijevanja.

Studija koju je provela psihologinja Molly Crockett, otkrila je da ljudi imaju osnovnu predispoziciju prema opraštanju drugima, čak i strancima. Razlog može biti taj što su ljudi svjesni da ako ne opraštaju, dovode se u situaciju da će povrijediti ili prekinuti vezu te samim time propustiti dobre stvari koje nam je ta veza mogla donijeti.

Kada priznamo svoje pogreške, stvaramo više potencijala za očuvanje ili obnavljanje najvažnijih veza u našem životu.
POGLEDAJTE OVAJ VIDEO: Višerod 160 tisuća Hrvata radi posao sa strane da izgura mjesec: 'Nemam vremena za večere, a ni novaca'