Prva pomoć je skup postupaka kojem se unesrećenoj osobi pomaže dok ne stigne hitna pomoć ili dok se sam problem ne riješi od strane službene osobe. Tehnike pomaganja nije teško naučiti, a jedan od glavnih razloga je učenje prve pomoći za vozački ispit.
Cilj prve pomoći je spašavanje života, sprječavanje nastanka trajnih posljedica te skraćivanje trajanja liječenja i oporavka. Ukupnim djelovanjem po pravilima prve pomoći osobi se može umanjiti bol, pružiti osjećaj sigurnosti i ukloniti neposredna opasnost za život. U situaciji u kojoj je nekoj osobi nužno pružiti pomoć uspješnije će biti kada bi sve osobe koje sudjeluju u pružanju pomoći unesrećenom bile povezane i zajedno radile. Kako bi se to i ostvarilo, potrebno je da svaka osoba poznaje glavna pravila prve pomoći.
Osnovno načelo prve pomoći je ne štetiti i paničariti
Osoba koja pruža prvu pomoć mora uzeti u obzir da ima veliku i važnu ulogu. Ukoliko niste upoznati s mjerama pomoći, ponekad je bolje ne reagirati kako ne bi došlo do još većih poteškoća već dopustiti da netko tko je upoznat s pravilima pomaže. Kada se uči prva pomoć za vozački ispit, svaki budući vozač mora znati ova načela:
- ne paničariti
- voditi brigu o sigurnosti unesrećenih i pružatelja prve pomoći
- ne štetiti
- spasiti život
- ne raditi više nego što je potrebno
Iako se ova pravila čine vrlo jednostavna, ponekad ih se teško sjetiti u situacijama kao što su prometna nesreća, srčani udari ili jednostavno kada osoba padne u nesvijest.
Postupak po koracima
Lanac spašavanja ima tri dijela, a prvi dio lanca je izvođenje neodgodivih mjera za spašavanje života. Ovo je postupak.
1. Procijenite sigurnost pristupa mjestu nesreće i upitajte se 'Prijeti li meni ili unesrećenom opasnost'?
2. Osigurajte mjesto nesreće (ugasite vatru, isključite nešto iz struje, uklonite nešto što potencijalno može izazivati ozljedu) i označite ga.
3. Odradite orijentacijski pregled i procijenite stanje unesrećene osobe ili osoba. Prvi dio pregleda se obavlja na mjestu nesreće, a osobu pomičete jedino ako je to nužno, to jest, ako okolina ugrožava njegov život. Nakon pruženih mjera prve pomoći također ne pomičite niti unesrećenu osobu osim ako to nije nužno. Ako ste u naseljenom mjestu glavni zadatak vam je održavanje osobe na životu. Ukoliko je došlo do prijeloma oni zahtijevaju da ih zbrine služba hitne pomoći. Ukoliko se nalazite izvan naseljenog mjesta trebate pružiti svu neodgodivu prvu pomoć i prijevoz unesrećenog ukoliko se ne očekuje dolazak službe hitne pomoći. Prilikom prijevoza biste trebali imati još jednu osobu u pratnji.
4. Orijentacijski pregled uključuje i pregled stanja svijesti, disanje, rad srca, moguće krvarenje i znakove šoka. Dok prilazite osobi pokušajte kontaktirati i tražite moguće znakove vanjskog krvarenja te ga ispitujte što se dogodilo i kako se osjeća, gdje ga boli i slično. Potražite ozljede na površini tijela, znakove ozlijede unutarnjih organa te ozlijede kosti, zglobova, kralježnice i zdjelice.
5. Ukoliko ste po pravilima prve pomoći odradili pregled stanja svijesti, a osoba je prividno mrtva, ne diše, ne radi joj srce i nije pri svijesti, potražite znakove sigurne smrti.
6. Ako se na mjestu nesreće nalazi više unesrećenih, pratite prioritete pružanja prve pomoći. Prvo pomažete onima koji imaju jako vanjsko krvarenje, osobe koje su bez svijesti te onda one koje ne dišu i kojima ne radi srce. Ovo se naziva redoslijed neodgodive prve pomoći.
Drugi dio lanca spašavanja je pozivanje pomoći. Ako vidite prometnu nesreću odmah obavijestite službu hitne pomoći na broj telefona 194. Ovo je postupak kada zovete hitnu pomoć:
- predstavite se imenom i prezimenom te napomenite da ste vi osoba koja pruža prvu pomoć
- dajte broj telefona s kojeg zovete kako bi mogli stupiti s vama u kontakt kasnije ukoliko će to biti potrebno
- recite osobi s kojom razgovarate gdje se dogodila nesreća, točnu adresu, opišite okolicu i dajte što točnije podatke o mjestu; objasnite što se dogodilo i koja je težina nesreće te moguće potencijalne opasnosti; koliko je ljudi, kojeg su spola i koliko godina imaju te vlastitu procjenu o tome o kakvim se ozljedama radi
- pričekajte daljnje upute te da službenik medicinske pomoći završi poziv - vi ne prekidate razgovor
Treći dio lanca pružanja prve pomoći je samo pružanje pomoći te sekundarni pregled. Sekundarni pregled uključuje dodatno prikupljanje podataka o osobi i događaju te cjeloviti pregled unesrećenog u položaju u kojem ste ga zatekli. Nakon ovoga zbrinjavate ozljede po prioritetu. Ujedno je jako važno da osobi kojoj pružate pomoć dajete i psihološku pomoć koja je sastavni dio svake dobro pružene prve pomoći.
Provjerite svoje znanje
Za vrijeme nesreće je potrebno paziti na mnogo detalja pa je tako najvažnije da ostanete pribrani i smireni. Ukoliko ste preuzeli odgovornost pružati prvu pomoć, ostanite tome dosljedni. Detalji na koje ćete morati paziti su i odjeća koju osoba nosi, eventualna kaciga ili druga zaštita, opekline, otvorene rane i mnogi drugi. Glavno pravilo je da ne radite ništa u što niste sigurni kako ne bi još više ugrozili život neke osobe.
Svaka osoba također treba naučiti pravila stavljanja zavoja i namještanje marama za mobilizaciju ili podvezivanje. Pružanje prve pomoći ne trebaju učiti samo budući vozači, već svaka osoba. Neki od drugih razloga potrebitosti za pružanje pomoći su:
- srčani udar
- moždani udar
- šok
- epileptični napadaj
- unutarnje krvarenje
- gušenje
- opekline
- strujni udar
- udar groma
- toplinski udar
- vrućica i smrzotine
- uganuća, iščašenja i prijelomi
Prva pomoć za vozački ispit
Prije nego budući vozači krenu na vježbe vožnje, nužno je da polože ispit iz prve pomoći. Ispit se polaže individualno i obvezno prije ispita iz predmeta Upravljanje vozilom na motorni pogon. Ispit se sastoji od teorijskog i praktičnog dijela koji se polažu istodobno. Kandidat odgovara na minimalno tri pitanja, a na temelju odgovora ovlašteni ispitivač ocjenjuje je li osoba zadovoljila ili nije.
Ako želite vježbati pitanja za ispit prve pomoći za vozački ispit, na OVOM LINKU možete pronaći ispitna pitanja.
